Pulski dani eseja svake godine krajem listopada dovode u Pulu vrsne književnike, književne kritičare, teoretičare i druge znanstvenike koji predstavljaju eseje na zadanu temu.

Manifestacija se održava već 22 godine, a svako izdanje donosi, kako je na početku rekao autor programa i voditelj Boris Domagoj Biletić, drugu temu, a u prvim izdanjima je i esej kao takav bio tema jednog bloka predavanja.

Manifestacija se održava u prostorima Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika – Klubu hrvatskih književnika »Dr. Ljubica Ivezić«.

Prvoga dana programa dodjeljuje se i Nagrada »Zvane Črnja« za najbolju knjigu eseja objavljenu između dvaju izdanja manifestacije.

Povjerenstvo za dodjelu Nagrade »Zvane Črnja« u sastavu prof. dr. sc. Vinko Brešić, prof. dr. sc. Ivan Bošković i Nada Galant, prof., donijelo je odluku da nagrada pripadne Žarku Paiću za »Knjigu lutanja« (Litteris, Zagreb, 2024.).

Paić je u riječima zahvale govorio o važnosti pisanja, ali i o važnosti časopisa, spominjući, između ostalog, pisanje kao egzistencijalnu avanturu ljubavi prema drugom.

On je imao esej »Pisanje i čitanje kao eksperiment slobode«. Potom je Corinna Gerbaz Giuliano u izlaganju »Izazovi digitalne ere – šezdeset godina tiskanog izdanja časopisa ‘La battana’« govorila o ovom tromjesečniku za kulturu u izdanju EDIT-a čiji je prvi broj objavljen još 1964. godine.

Prisjetila se u svome izlaganju svih urednika i faza toga časopisa, od Erosa Sequia, koji je bio osnivač i prvi glavni urednik od 1964. do 1989. uz Lucifera Martinija i Sergia Turconija, dok je Ezio Giuricin bio urednikom od 1989. do 1992. uključujući sve više mladih i pretvarajući ovaj časopis u društveni.

Uredničku je palicu potom preuzela Nelida Milani Kruljac, od 1993. do 2001. godine uz Srđu Orbanića, pretvarajući opet časopis u književni, potom je, svega četiri broja od 2001. do 2002. uredio Aljoša Pužar, od 2002. do 2004. glavna je urednica bila pulska novinarka i urednica Elis Geromella Barbalich, od 2004. do 2008. Laura Marchig, a Gerbaz Giuliano uređuje od 2008. godine.

Vrlo zanimljivo bilo je i izlaganje Gorana Galića »Vijenac – jučer, danas, sutra«, ističući da je jedan od urednika Vijenca bio i August Šenoa.

Dragutin Lučić Luce govorio je pak o »Modernim vremenima«, ističući: »Je li vrijeme časopisa prošlo? Jedan sam od onih koji voli držati časopis, fizički, čak i kada dobijem neke e-publikacije koje su mi zanimljive isprintam ih, pa analiziram, pišem bilješke«, kazao je.

»Obnovljiva radost stvaranja časopisa«, odnosno koliko se energije, radosti, strasti ulaže u stvaranje svakog novog broja časopisa kazao je Davor Grgurić, dok se Albino Crnobori osvrnuo na časopise mladosti i poruke koje donose, Katja Klopčić Lavrenčić govorila je pak o ulozi i utjecaju književnog časopisa Sodobnost, a »Urednik u svijetu bez kanona« bila je tema Borisa Becka.