Pucaj u šojke koliko god hoćeš ako ih uspiješ pogoditi, ali upamti, sramota je ubiti pticu rugalicu… one ne čine ništa, osim što nam pjevaju. Ne uništavaju ljudima vrtove, ne gnijezde se u kukuruzu, samo pjevaju. Zato je grijeh ubiti pticu rugalicu.

Ova, kako piše Šareni dućan, naoko neizravna metafora zašto je grijeh ubiti »ljude-rugalice« drukčije boje kože, poput lažno optuženog Toma Robinsona ili drukčijeg načina života poput samozatajnog Booa Radleyja, tek je jedna od po(r)uka romana »Ubiti pticu rugalicu« američke književnice Harper Lee (1926. – 2016.) koji je ove godine navšio 60. godišnjicu objavljivanja. U kontekstu današnje Amerike, porasta rasizma i antirasističkih prosvjeda diljem svijeta, ovaj roman iznova dobiva na aktualnosti.

Roman »Ubiti pticu rugalicu« (To Kill a Mockingbird) objavljen je 1960. godine, postigao je brzi uspjeh te je osvojio Pulitzerovu nagradu i postao klasik američke književnosti. Radnja se labavo temelji na Leeinim opservacijama o njenoj obitelji i susjedima, kao i na događaju koji se odigrao u blizini njenog grada 1936. godine. Roman krase toplina i humor, unatoč tome što se bavi ozbiljnim temama o silovanju i rasnoj diskriminaciji. Lik oca u romanu, Atticusa Fincha, poslužio je kasnije kao moralni vodič i junak mnogim čitateljima i odvjetnicima. Jedan kritičar objašnjava utjecaj romana ovim riječima: »U 20. stoljeću »Ubiti pticu rugalicu« je vjerojatno najčitanija knjiga koja govori o rasama u Americi, a njen protagonist, Atticus Finch, najtrajnija je fiktivna slika rasnog junaštva.«

Ptice pjevice se pojavljuju kao lajtmotiv u radnji. Naslovna ptica rugalica je glavni motiv teme, koja se prvi put javlja kada Atticus daje djeci zračnice za Božić te dopušta ujaku Jacku da ih uči pucati. Atticus ih upozori da je »ubiti pticu rugalicu grijeh«. Susjeda Maudie objasni Scout da rugalice nikada ne bi naudile drugim bićima te jednostavno pružaju zadovoljstvo svojim pjevanjem. Pisac Edwin Bruell je sažeo taj simbolizam: »Ubiti pticu rugalicu« u stvari znači ubiti ono što je nedužno i bezopasno, kao Tom Robinson«.

Teme ovog romana su rasna nepravda i uništenje nevinosti. Lee također govori o društvenim slojevima, hrabrosti, suosjećanju i ulogama žena na američkom jugu. Knjiga se nalazi na popisu lektire po mnogim školama u zemljama engleskog govornog područja jer sadrži pouke koje naglašavaju snošljivost i pozivaju na pravdu. Usprkos ovakvim temama, javljale su se i skupine koje su htjele maknuti roman iz školskih učionica zbog navodno spornih rasnih pridjeva. Još 1966. jedan je roditelj prosvjedovao jer je silovanje iskorišteno kao sredstvo za radnju.

Nacionalna udruga obrazovanja je 1968. stavila roman na drugo mjesto na popisu knjiga koje dobivaju najviše primjedaba privatnih organizacija. Školski okruzi kanadskih provincija New Brunswick i Nova Scotia su 1990. pokušali ukloniti knjigu iz nastave uz sljedeće obrazloženje: »Terminologija ovog romana izlaže studente ponižavajućem iskustvu koje im krade samopoštovanje i poštovanje prema vršnjacima. Riječ »crnčuga« se koristi 48 puta u romanu. Mi smatramo da nastavni plan Nove Scotije mora omogućiti svim studentima da se osjećaju udobno prema novim idejama, osjećajima i iskustvima koja su predstavljena bez straha i ponižavanja. »Ubiti pticu rugalicu« je jasno knjiga koja više ne postiže te ciljeve te stoga više ne bi trebala biti korištena u nastavi«.

U pismu što ga je prije nekoliko godina Nacionalna koalicija poslala školskom odboru u Virginiji, naglašava se da »svaka knjiga omogućuje čitateljima da razumiju povijesno značenje rasnih odnosa u Americi te da na taj način istraže pitanje rase u današnje vrijeme. Premda je za neke to neugodno, i pogrdni rasni izrazi realistički opisuju američku povijest i to bi učenicima trebali objasniti njihovi učitelji.«

Podsjetimo ukratko na sadržaj knjige. Predak obitelji Finch, Simon Finch, metodist, pobjegao je od vjerske nesnošljivosti u Engleskoj te se preselio u Alabamu, gdje je postao imućan te kupio nekoliko robova. Glavna radnja se odvija tri godine nakon velike depresije u fiktivnom gradiću Maycomb, Alabama. Glavna junakinja je šestogodišnja Scout Finch, koja živi sa starijim bratom Jemom i samohranim ocem Atticusom, koji je odvjetnik. Jem i Scout se sprijatelje s dječakom Dillom koji je posjetio njihov gradić kako bi ostao s tetom cijelog ljeta. Troje djece se plaše susjeda, otuđenog Booa Radleya…

Atticus dobiva novi slučaj: obraniti crnoputog Toma Robinsona od optužbe da je silovao bjelkinju, što ga odjednom čini vrlo nepopularnim u gradu. To se odražava i na Scout i Jemu, jer ih djeca zadirkuju zbog toga. Unatoč značajnim dokazima o nedužnosti Toma, porota ga osudi. Jem više ne veruje u pravdu, kao ni Atticus nakon što Toma ubiju kada je htio pobjeći iz zatvora…

Roman je postigao uspjeh, ali su ga pratila i kritička zapažanja. Tako iako se roman tematski bavi rasizmom protiv crnaca, neki smatraju da njegovi crnoputi likovi nisu dobili dovoljno prostora u priči. Drugi su prigovarali zbog stereotipa, kao što su praznovjerni crnci i lik Calpurnije, koji su neki interpretirali kao noviju verziju »zadovoljnog roba«, dok su drugi likovi ostali neistraženi. Konzultant kanadske akademije jezika je utvrdio da su studenti bijelci dobro reagirali na roman, dok su studenti crnci većinom smatrali da ih »demoralizira«.

Ipak, mnogi smatraju da je roman bio jedan od glavnih razloga uspjeha pokreta ljudskih prava 1960-ih u Americi, te da je stigao u »pravi čas da pomogne Jugu suočiti se sa rasnim tenzijama«. Autor Mark Childress uspoređuje utjecaj romana s romanom »Čiča Tomina koliba«, knjigom koja je bila jedan od okidača Građanskog rata u Americi. Childress tvrdi da roman daje »Južnjacima način da razumiju rasizam s kojim su odgojeni te da nađu novi način. A mnogi bijelci na Jugu su bili dobri ljudi… Roman je pomogao shvatiti što ne valja sa sustavom.«