RIJEKA – U sklopu ovogodišnje Revije lutkarskih kazališta predstavljena je knjiga »Suvremeno lutkarstvo i kritika« urednika i autora Igora Tretinjaka koja donosi uvid u stanje suvremenog lutkarstva i kritike. Na predstavljanju knjige sudjelovali su urednik knjige i autor nekoliko poglavlja dr. sc. Igor Tretinjak te autor i kritičar Benjamin Zajc koji također potpisuje jedan tekst u knjizi. Kako je uvodno istaknuo Tretinjak, kad se govori o suvremenom lutkarstvu pitanje je što je uopće suvremeno te kako se ono definira s obzirom na dinamiku promjena. Da se novo, odnosno suvremeno, definira u odnosu prema onom starom, to jest tradicionalnom, govori Zajc, a Tretinjak to, uostalom, već obrazlaže u uvodnom poglavlju knjige u rečenici: »Jedna od glavnih karakteristika suvremenog lutkarstva i ključ odmaka od tradicionalnog izraza je apstrakcija«.

Kritike i kritičari

Da je ova knjiga koja okuplja različite autore važan »korak u zadovoljavanju nasušne potrebe pisanja o novim vidovima lutkarske umjetnosti i specifičnostima lutkarske kritike« naglašava recenzentica dr. sc. Livija Kroflin, a o čemu se u knjizi govori ističe u uvodnome poglavlju i njezin urednik Tretinjak: »Suvremeno lutkarstvo već desetljećima kontinuirano ruši vlastite granice, šireći se i bogateći. Na tom putu aktivni gledatelji i kritičari predstavljaju nužne sugovornike i završne suautore ovog izvedbenog čina – oko ovih nekoliko karakteristika oblikovana je knjiga ‘Suvremeno lutkarstvo i kritika’. U prvom dijelu knjige autori tom izrazu u Hrvatskoj, Sloveniji, Škotskoj i Litvi pristupaju teorijski i povijesno, da bi se u drugom dijelu okrenuli kritici i kritičaru. Kako ne bi ostala tek na teorijskim idejama, knjigu zaokružuju primjeri kritika nastalih na radionicama u sklopu projekta Kreativne Europe ‘Kritička platforma suvremenog lutkarstva EU’. Rezultat projekta je i ova knjiga koja predstavlja mogući temelj za daljnje dijaloge i preplitanja suvremenog lutkarskog izraza i teorije, odnosno kritike.«

Stanje lutkarske umjetnosti

Knjiga broji 177 stranica, a uz bilješku o autorima, uvod te literaturu donosi 16 poglavlja koja su podijeljena u tri formalna dijela, onoga koji se odnosi na suvremeno lutkarstvo u Hrvatskoj, Sloveniji, Litvi, Škotskoj i šire, onoga koji donosi uvid u lutkarsku kritiku te onoga koji tematizira primjere kritika suvremenog lutkarstva nastalih u sklopu projekta »Kritička platforma suvremenog lutkarstva EU«.

Uz predstavljanje same knjige, povela se i rasprava o stanju lutkarske umjetnosti danas – kako pridobiti mlade kazališne kritičare koji bi analitički precizno pisali lutkarske kritike, što dakako reflektira uopće i problem načina pridobivanja mlađih generacija da zavole lutkarsku umjetnost. Također, jedan od problem na koji se skrenula pažnja je i financiranje onih koji pišu lutkarske kritike i kritike općenito, jer danas nitko nije zaposlen isključivao kao kritičar, a u medijima se pak kritičarska djelatnost odvija usporedno s ostalim nerijetkom opsežnim poslom. Ipak, ustvrdili su sudionici žive i važne rasprave da i resorno Ministarstvo tu mora odigrati važnu ulogu, pa kako promoviraju i neke druge grane umjetnosti, tako bi trebali i kazališnu, odnosno lutkarsku.