RIJEKA – Koronakriza doista je pridonijela popularnosti novih tehnologija u svakom pogledu. Dobar se dio naših života u eri obilježenoj zarazom COVID-19 događa online.

Tako se dogodila i internetska promocija knjige koja ima povijesnu vrijednost za sve Fijumane i ljubitelje riječke povijesti te riječkog narječja kojim se služe pripadnici talijanske manjine u našemu gradu, znanom kao fijumanski. Antologija naslovljena »Il dialetto fiumano. Parole e realtá/Fijumanski dijalekt. Riječi i stvarnost« predstavljena je na platformi Zoom. Predstavljanju su nazočile, online dakako, urednice ovog izdanja koje doista predstavlja iznimnu vrijednost na više razina – povijesnom, kulturološkom, sociološkom, lingvističkom, umjetničkom.

Knjigu su uredile Irene Mestrovich, Gianna Mazzieri-Sanković, Martina Sanković Ivančić i Corinna Gerbaz Giuliano. Izdavači su Vijeće talijanske manjine Grada Rijeke i Odjel za talijanistiku FFRI-ja, a objavljena je pod okriljem izdavačke kuće EDIT.

Održavanje na životu

Promocija knjige odvijala se u duhu konferencije koju je moderirala predsjednica Zajednice Talijana u Rijeci Melita Sciucca, a uz već istaknute urednice u njoj su sudjelovali i drugi Fijumani od kojih neki žive u inozemstvu. Prigodnim govorom prezentaciju knjige otvorila je dekanica Filozofskoga fakulteta izv. prof. dr. sc. Ines Srdoč-Konestra istaknuvši kako je iznimno ponosna na ovu knjigu te je čestitala urednicama. Sciucca je potom istaknula kako se nada da će se promocija knjige u skorašnje vrijeme održati i uživo u svečanom salonu »Circola«.

Tijekom dvosatnog druženja online sudionici na ovom projektu, ali i njihovi gosti, istaknuli su u više navrata iznimno važnu ulogu Irene Mestrovich u realizaciji ove knjige. Tijekom ovog, nazovimo ga okruglim stolom na internetu, sugovornici (među njima su bili i predsjednik Društva za riječke studije iz Rima Giovanni Stelli, predsjednik Associazione Fiumani Italiani nel Mondo – Asocijacija Fijumana u svijetu Franco Papetti, pjesnikinja Laura Marchig – koja je ovom prilikom recitirala vlastitu pjesmu na fijumanskom koja je uvrštena u ovu antologiju, profesor na University of Toronto Konrad Eisenbichler, predsjednik Talijanske Unije Maurizio Tremul, ravnatelj Srednje talijanske škole Michele Scalembra, Walter Giraldi, čiji je pokojni otac Rodolfo izrađivao morčiće, autor fotografije s naslovnice knjige Bruno Bontempo te drugi) složili su se kako fijumanski dijalekt, koji nažalost i odumire, treba održati na životu poglavito među mlađim naraštajem.

Nastanak fijumanskoga govora

Profesorice Martina Sanković Ivančić, Kristina Blagoni i Maja Đurđulov govorile su o svojim člancima objavljenim u ovoj antologiji. Prof. dr. sc. Gianna Mazzieri Sanković i dr. sc. Corinna Gerbaz-Giuliano s Odsjeka za talijanistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci posebno su istaknule važnost fijumanskog narječja te su između ostalog ispričale kako je došlo do nastanka fijumanskoga govora. Zamisao za knjigu proizašla je s okruglog stola koji je svojedobno održan u »Circolu« pod nazivom »Spasimo fijumanski«.

Prateći promociju knjige u skladu s tehnološkim postulatima 21. stoljeća, moglo se doznati kako je ovo riječko narječje prisutno u našem gradu od davnina. Naime, prvi zapis o ovom dijalektu seže u daleku 1400. godinu kad je fijumanski zabilježen u trgovačkoj knjizi, točnije na računu na kojem je istaknuta cijena ribe. Rečeno je i kako fijumanski u svom vokabularu sadrži i podosta germanizama, pokoju mađarsku riječ te riječi koje potječu iz čakavice/čakavštine. Primjerak izdanja ove antologije zaslužuje mjesto u biblioteci svakog Fijumana i Riječanina – istaknuto je.