
Knjiga obuhvaća period od rađanja moderne umjetnosti do razdoblja razvijenog modernizma, od prvih impresionista do kubističkih i futurističkih slikara
povezane vijesti
RIJEKA – Knjiga »Slikarstvo u Rijeci 1891. – 1941« Ervina Dubrovića, u izdanju Društva povjesničara umjetnosti Rijeke i Muzeja grada Rijeke, bit će predstavljena u Kockici Muzeja grada Rijeke u petak, 4. travnja, u 19 sati.
Knjiga o slikarstvu u Rijeci obuhvaća period od rađanja moderne umjetnosti do razdoblja razvijenog modernizma, od prvih impresionista do posljednjih međuratnih kubističkih i futurističkih slikara. Ovako se navodi u opisu izdanja:
»Rijeka je kozmopolitski i nacionalno složen grad, a uzmu li se u obzir i susjedni kulturni i umjetnički krugovi, poput Opatije i Sušaka, onda se mora ustvrditi da, uz domaće umjetnike školovane na akademijama i umjetničkim školama u Veneciji, Beču, Budimpešti i Zagrebu, ovdje povremeno djeluju i umjetnici koji dolaze iz Venecije, Trsta, Beča i Budimpešte, te im je i dio opusa vezan uz Rijeku i Primorje. Osim štafelajnih slikara i njihovih djela (Giovanni Fumi, Leontine Littrow, Fran Pavačić, Giovanni Butcovich, Josip Moretti Zajc, Enrico Fonda, Carlo i Marcello Ostrogovich, Romolo Venucci, Ladislao de Gauss…) u knjizi su prikazani i ilustratori te fotografi povezani s umjetničkim krugovima. Prikazane su i stropne i zidne slike (alegorijski ciklusi) te odnos umjetnosti i režima. Knjiga nastoji čim temeljitije prikazati raznovrsne pojave i velik broj umjetnika. Velikog je formata, opsega 400 stranica, s preko 350 ilustracija, opremljena velikim brojem bilješki, bibliografijom i kazalom imena.«
Pod naslovom »Slikarstvo u Rijeci« u ovoj je sintezi obuhvaćen širi prostor od uskoga područja grada Rijeke u razdoblju od 1891. do 1941. godine. Iako je Sušak upravno, kulturno i nacionalno odvojen od Rijeke, a dugo i nema znatnijeg umjetničkog života, ipak ga pojedine pojave povezuju s Rijekom. Opatija je u prvo doba posve odvojena od Rijeke, i upravno i kulturno. Za razliku od mađarske Rijeke s prevladavajućom talijanskom kulturom, taj grad pripada Austriji i u vodećim krugovima prevladava njemačka kultura. Nekoliko riječkih umjetnika prelazi u Opatiju i uključuje se u Likovnu koloniju Abbazia. Poslije Prvog svjetskog rata Opatijci se uključuju u tek osnovano riječko Umjetničko udruženje Kvarnerske pokrajine.
Uz Muzej grada Rijeke, Muzej moderne i suvremene umjetnosti i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja među najvažnijim izvorima građe su Societa di Studi fiumani u Rimu i Museo per la cultura Istriano-fiumano-dalmata u Trstu, no građu su ustupili i muzeji u Goriziji, Ljubljani, Grazu, Beču, Budimpešti, Zagrebu i Beogradu.