RIJEKA – Drugo po redu »Čitanje NJE« održano je u hali riječkog Exportdrva. Riječ je o serijalu javnih scenskih čitanja suvremenih hrvatskih drama s jakim ženskim licima. Program, u okviru projekta »6 glumica traži autora«, podržavaju Ministarstvo kulture i medija RH te Primorsko-goranska županija, a realizira se u suradnji Kotar teatra, Drame.hr, Uranije, Vox feminaea i Kino kluba Zagreb. Na prvom čitanju u Zagrebu predstavljena je drama nagrađivane dramaturginje Doroteje Šušak »Kako smo preživjeli Dies Irae« u režiji Lee Anastazije Fleger i izvedbi glumica Sanje Vejnović, Irene Tereze Prpić, Kim Končar i Tene Belčić.

U popratnom programu Selma Banich predstavila je istraživanje »Kako žive umjetnice«, koje je provela s Ninom Gojić uključivši više od stotinu umjetnica i radnica u kulturi. Događaj je zaključen diskusijom između publike i izvođača, koja je tematizirala položaj umjetnica u Hrvatskoj s fokusom na rodne razlike i aktualno stanje u izvedbenim i audiovizualnim umjetnostima uvjetovano koronavirusnom epidemijom.

Rodno uvjetovano nasilje

Drugo čitanje u Rijeci predstavilo je tekst Marte Čaržavec, magistre glume pri Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. Pod naslovom »Volim te, ali ne« glumica je materijal počela pisati tijekom pohađanja kolegija Brigite Miloš »Rod, seksualnost i identiteti – od opresije do ravnopravnosti« pri Centru za ženske studije Filozofskog fakulteta u Rijeci. Tekst je izvela zajedno s kolegicama Petrom Kurtelom i Ninom Sabo u režiji Marija Kovača. U svojem tekstu Marta Čaržavec progovara o rodno uvjetovanom nasilju. Ženski glas u njenom tekstu, moglo bi se reći, tipična je žrtva nasilja u partnerskom odnosu.

Škrtim, gotovo objektivno hladnim rečenicama glumice rekonstruiraju jedan nasilnički odnos prepun psihičkog i fizičkog zlostavljanja djevojke od strane njenog partnera. Ta destrukcija, koja dovodi do sloma žene, uključuje psovke, pogrdne nazive, omalovažavanje, cipelarenje i druge teške fizičke povrede. U svom monologu žena će reći: »Nisam voljela sebe«, a niže i druge rečenice koje se često mogu čuti od žrtava nasilja. Žrtva razmišlja o odlasku iz veze s nasilnim partnerom, koji sebe uništava opijatima, a motiv odlaska prisutan je u citiranju poljske pjesnikinje Wislawe Szymborske – »Da mi je otići…«

Glumice traže autora

U popratnom programu uslijedilo je predavanje »Ženska perspektiva rodne (ne)ravnopravnosti« Centra za nenasilje i ljudska prava iz Rijeke SOS.

Projekt »6 glumica traži autora« programska je platforma koja okuplja umjetničke organizacije, ustanove u kulturi, strukovne i druge udruge, obrazovne ustanove, javna kazališta, nezavisna kazališta i umjetnike/ce s namjerom da, povezivanjem umjetničkih i stručnih resora, utječe na reprezantaciju i veću prisutnost žena u izvedbenim medijima. Projekt želi ukazati na manjak ženskih uloga u kazališnim komadima, što je tek površina problema u domaćoj kulturnoj industriji. Projekt želi skrenuti pozornost na dramatičnu razliku što se uvjeta i poslovnih prilika tiče kad govorimo o glumicama, redateljicama i dramaturginjama u odnosu na muške kolege.

Rodne stereotipe, koji su uzrok i posljedica duboko ukorijenjenih stavova, vrijednosti, normi i predrasuda, ovaj projekt želi imenovati i »raslojiti« te informirati i senzibilizirati javnost za niz problema s kojima se umjetnice iz područja kulturnih i kreativnih industrija susreću.

Posebnost i istraživački karakter projekta ogleda se u namjeri da se prikupe statistike o prisutnosti ženskih likova na sceni, ali i o tome na koji način sudjeluju u izgradnji priče i kako su prikazane.