Misija prevođenja djela Janka Polića Kamova na strane jezike nastavlja se i dalje, pa smo ovih dana od Mladena Urema – najboljeg poznavatelja Kamova i njegova književnog opusa, dobili informaciju da je roman »Isušena kaljuža« preveden na njemački jezik. Za izdavačku kuću Guggolz iz Berlina prevela ga je Brigitte Döbert i to pod naslovom »Austrocknen« (»Isušiti«), dok je pogovor napisao naš ugledni književnik i novinar Miljenko Jergović. Roman »Isušena kaljuža« (pisan 1906. – 1909.) svojevrsna je sinteza Kamovljevih književnih nastojanja, i s obzirom na tehnologiju i glede tematizacije.

Ovako se navodi u bilješci uz njemački prijevod: »Mladić iskašljava kanarinskožutu sluz, pljuje krv i nastavlja svoj život kao da je sve u redu. Pije, puši, istražuje svoju seksualnost, buni se protiv svojih roditelja i društva u cjelini. U međuvremenu, njegovo se zdravlje vidljivo pogoršava i jako ga pogađa – iz ovog fatalnog iskustva počinje pisati roman o tome. Financijska ovisnost o njegovoj obitelji muči ga, pa se odvaja, odlazi u Rim studirati i tamo pokušava živjeti kao dopisnik. Ali bolest se ne može otresti: u grlu se razvija smrtonosni čir. »Isušena kaljuža« jedini je roman Janka Polića Kamova. Objavljen posthumno, opisuje (poetski pretjeruje u svim smjerovima) radosti i demone mladića koji kreće pronaći svoje mjesto u životu, ali otkriva da ga svijet nije čekao. Jedva prikriveno autobiografski, Kamov govori o iskustvima opijenosti, seksualnog buđenja, političke i umjetničke svijesti i pobune protiv opresivnog sitnoburžoaskog podrijetla. Njegov bijesni transkript svih emocija i ideja… pruža dubok uvid u njegov turbulentan unutarnji svijet. Prijevod Brigitte Döbert romanu daje veličanstven jezik kojim se mladost, ali i propadanje i prezir prema svijetu dočaravaju i slave u briljantnim slikama…«

U povodu njemačkog izdanja knjige, Jörg Plath (Ö1 Ex libris) se osvrnuo: »Kamov s velikim intenzitetom prati trenutke i traženja, percepcije i promišljanja mlade osobe – u zadivljujućim jezičnim slikama, u različitim, izlomljenim formama i sa samouvjerenim nepoštivanjem ‘granica pristojnosti’… Ništa od toga ne dovodi do estetskog sklada; i čini da »isušivanje« djeluje iznimno moderno i suvremeno.«

Karl-Markus Gauss pak za Süddeutsche Zeitung u tekstu naslovljenom »Alkoholno remek-djelo« navodi: »Janko Polić Kamov umro je u besparici u Barceloni 1910. godine u dobi od samo 24 godine – i iza sebe ostavio roman koji se danas smatra klasikom europske književnosti. Tek sada se prvi put pojavljuje na njemačkom jeziku…«

Kako nas podsjeća Mladen Urem, »Isušenu kaljužu« još je 2007. godine na njemački preveo Igor Simonić, ali nije bilo sredstava za objavljivanje. Michael Krüger, književnik i urednik časopisa Akzente iz Münchena je išao u mirovinu, pa se premišljao objaviti ili ne te je sve propalo. Krüger je inače u Akzenteu 2007. objavio Kamovljevu priču »Žalost« u Simonićevu prijevodu i s Uremovim uvodnim esejem.

Brigitte Döbert višestruko je nagrađivana prevoditeljica na njemački. Za rad na djelu »Isušena kaljuža« Janka Polića Kamova, kako navodi Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, dobila je stipendiju njemačkog društva za poticanje prevođenja Exzellenz. Od 2021. do 2022. radila je kao docentica na kolegiju za literarno prevođenje na Sveučilištu »Friedrich Schiller« u Jeni. Vodila je i bila mentorica na brojnim radionicama književnog prevođenja (Vice-versa, Literarni kolokvij Berlin i druge). Od 1996. djeluje kao samostalna autorica, književna prevoditeljica i likovna umjetnica, dok je u prethodnom periodu radila i kao lektorica u izdavačkoj kući Kiefel te suradnica urednika u izdavačkoj kući Vieweg. Studirala je filozofiju, germanistiku, afrikanistiku i tiskanje knjiga na Sveučilištu Gutenberg u Mainzu. Godine 1991. obranila je doktorski rad o Johannu Gottlobu Fichteu. Na njemački je prevela djela Miljenka Jergovića, Romana Simića, Vladimira Arsenijevića, Nenada Veličkovića, Dragana Velikića, Bore Ćosića, Daše Drndić, Slavenke Drakulić, Rujane Jeger, Dževada Karahasana, Jurice Pavičića, Faruka Šehića i mnogih drugih.