Tijekom prvog polugodišta 2024. godine u okviru internetskog projekta Besplatne elektroničke knjige (BEK) objavljeno je 16 novih pjesničkih naslova te dosad jedina znanstvena monografija posvećena isključivo pjesničkom opusu Danijela Dragojevića.

U istome razdoblju, prema podacima servisa Awstats, mrežne stranice projekta, svakodnevno su u prosjeku imale 539 korisnika koji su online čitali 460 e-knjiga te na svoje uređaje preuzeli još njih 177.

Ukupno je, dakle, zabilježeno 98.572 korisnika koji su online čitali 84.184 e-knjige te su na svoje uređaje preuzeli 32.409 knjiga, što znači da su korisnici projekta u prvoj polovici ove godine ukupno čitali i(li) preuzeli 116.593 e-knjige, što je značajan porast od 17 posto u odnosu na prvih prošlogodišnjih pola godine.

Nezanemarujuća statistika

Ovakva statistika nije zanemarujuća, posebice u vremenima u kojima se sve više naglašava pad čitanosti, pad čitatelja i kad se sve više stavlja fokus na važnost čitalačkog procesa i ulogu pisane riječi u životu pojedinca općenito, a napose djeteta i osoba u formativnim godinama.

Kako kažu iz BEKA, najčitaniji prozni naslov u prvoj polovici ove godine je roman “Ono što sam prešutjela” Aleksandre Kardum (1.883 čitatelja), a slijede “Ljubav je sve” (1.371) te roman “U tvom zagrljaju zaboravljam svako pretrpljeno zlo” (1.220) Krešimira Pintarića.

Najčitaniji pjesnički naslov je “Tri jeseni” Ane Ahmatove (1.383 čitatelja), a iza njega slijede “Cafe Apollinaire” Damira Šodana (1.146) i “Divovski koraci” Krešimira Pintarića (1.055). Najčitaniji publicistički naslov je “Mediji, propaganda i sistem” Noama Chomskog (1.682), a iza njega slijede “Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć!” (1.392) te “Ekološki otisak” (1.265) Dražena Šimleše.

Najčitaniji esejistički naslovi su “Razumijevanje filma” Hrvoja Turkovića (1.413), “Barikade” Borisa Budena (849) i “Pravo na lijenost” Paula Lafarguea (441), dok su najčitaniji teorijski naslovi “Filmske vrste i rodovi” Nikice Gilića (2.772), “Pojam i struktura filmskog vremena” Ante Peterlića (624) i “Strukturalizam, semiotika, metafilmologija” Hrvoja Turkovića (609).

Čak 16 naslova zabilježilo je više od tisuću čitatelja u prvoj polovici ove godine, a u tu statistiku ulaze Gilićeve “Filmske vrste i rodovi” s više od dvije tisuće i sedamsto čitatelja do Polšekovih “Zapisa iz treće kulture” s 1.011 čitatelja.

Projekt BEK više od dvadeset i tri godine distribuira određene naslove suvremene hrvatske književne produkcije, omogućujući čitateljima trenutan, legalan i besplatan pristup književnim djelima zaštićenim autorskim pravima te naknadu autoricama i autorima za čitateljski pristup njihovim književnim djelima u digitalnom okruženju.

Dostupni trenutno i globalno

Ono što je zanimljivo i valja istaknuti, ističu iz BEK-a, jest da naslovi “producirani i/ili distribuirani u okviru projekta BEK dostupni trenutno, globalno i bez novčane naknade, kao i to da je čitateljima omogućeno slobodno dijeljene tih naslova, budući da, za razliku od komercijalnih izdanja, nisu zaštićeni DRM-om (Digital Rights Management), čime korisnici projekta postaju ujedno i aktivni sudionici u promidžbi i popularizaciji suvremene hrvatske knjige i književnosti”.

O uspješnosti projekta tijekom dvadeset i tri godine, najbolje govore brojke; od pokretanja u proljeće 2001. godine, projekt je imao više od 4 i pol milijuna korisnika koji su na svoje uređaje preuzeli 625.132 e-knjiga (usluga koja je korisnicima dostupna tek od 2016. godine), a online su čitali još 2.213.478 e-knjiga.

Ranije ove godine, u ožujku, objavljen je “ženski pjesnički blok”, a u svibnju “muški pjesnički blok” – oba imaju osam pjesničkih naslova, od kojih je četiri nagrađivano, dok je u travnju objavljena dosad jedina monografija posvećena jednom od najboljih i najpoznatijih hrvatskih pjesnika – Danijelu Dragojeviću.

U okviru “ženskog pjesničkog bloka” objavljene su tako zbirke “Vidok koža” Vesne Bige, “Mulholland” Blaženke Brlošić, “Tvoja mama ima dečka” Romane Brolih, “Apatridi i druge čudne ličnosti” Lidije Deduš, “Teleidoskop” Andrijane Kos Lajtman, “Hod na rukama” Sonje Manojlović, “Pjevaj, Molly” Zrinke Posavec te “Urbane od A do Ž” Maje Urban.

U okviru “muškog pjesničkog bloka” objavljene su zbirke “Neonski bog mržnje” Denisa Ćosića, “Pjesnički manifest” Tomislava Domovića, “Nepravilnosti” Ivana Hercega, “Zbiljka” Miroslava Kirina, “Zib” Miroslava Mićanovića, “Netko na bubnjevima odsvira likovnu agoniju” Gorana Rema, “Biciklisti” Borisa Vrge te “Dixieland” Davorina Žitnika.

Poetika Danijela Dragojevića

Ranije je objavljena i studija »Na tragu Kornjače – pjesma u prozi i tvarna imaginacija u poetici Danijela Dragojevića« Branislava Oblučara, koja teži opisati mjesto pjesme u prozi u autorovom opusu, što je polazište za razmatranje autorovog žanrovski i formalno razvedenog književnog diskursa koji uključuje i eseje te pjesme u slobodnom stihu.

S druge strane, pojmom tvarne imaginacije nastoji se opisati semantička, odnosno problemska razina autorova djela, koja se temelji na odnosu lirskog subjekta i materijalnog prostora.

EU statistika

Iako BEK projekt pokazuje rast čitanosti, što je pohvalna činjenica, nedavna godišnja statistika čitalačkih navika u EU-u pokazuje da smo još uvijek ispod prosjeka EU-a, stoga na promicanju čitanja općenito, posebice beletristike, i dalje valja dodatno raditi.