RIJEKA – U Antikvarijatu Ex libris predstavljena je prva knjiga autora Marijana Badurine »Lunjske štorije« koja govori o autentičnim mjestima, ljudima i običajima iz autorova paškoga života. Iako je zbirka nastajala tijekom tri godine, autor ju je, kazao je, nosio puno dulje u sebi. Kako je na predstavljanju istaknuto, u svojem literarnom prvijencu »Lunjske štorije« Marijan Badurina vraća se u vrijeme djetinjstva i odrastanja u mjestašcu Jakišnica na otoku Pagu i pritom evocira osobne uspomene kroz koje ujedno daje i prikaz nekadašnjeg načina života i običaja koji ili izumiru ili su u potpunosti nestali, bilo da se radi o starim receptima ili, recimo, tehnikama građenja suhozida. Jednostavnim i toplim jezikom autor se prisjeća raznih mjesta, trenutaka i osoba s kojima se u životu susreo i koje su obilježile njegove najranije godine skromnog odrastanja u teškim uvjetima.

Predstavljači knjige »Lunjske štorije« / Snimio Mateo LEVAK

Trajan dokument

Prema riječima autorice predgovora Palmine Dujmešić, neki od prisutnih na promociji knjige već su čuli neke od priča koje odišu sjetom na prikaz života nekad iz dječjeg rakursa.
– Izoliranost otoka Paga je u slučaju ovoga autora značila njegova povezanost s obitelji i s krajem. Kroz priče vidimo poštovanje kraja i prirode. Samu zbirku, koja ima neke situacije slične onima u Fellinijevu »Amarcordu«, doživjela sam emotivno, jer je autor doista dao opise tradicionalnog načina života, pa govori o ribolovu, alatima, maslinarstvu i drugome, a iz takva su načina života proizašli kvalitetni ljudi kao i sam autor. Što se tiče teksta, nisam imala previše intervencija, no htjela sam da ostane autentično, onako kako je autor iznio, tako da njegovim potomcima ostane uspomena i trajan dokument koji svjedoči o nekadašnjem načinu života, opisala je autorovu knjigu Dujmešić.
Priče u zbirci autor Marijan Badurina je, kaže, sakupljao deset godina i više, no zbirka je nastajala otprilike tri godine. U toj su zbirci obuhvaćeni događaji još od njegova djetinjstva, od Kraljevine Jugoslavije pa do novijega vremena, a priče je, dodaje, ranije ispričao poznanicima i obitelji koji su ga poticali da piše dalje.
– Nakon što su se priča svidjele onima kojima sam ih pročitao, odlučio sam pisati dalje, pa je tako nastala ova knjiga. Iako je prva, u sjećanju pohranjenih događaja i sličnih priča imam za još koju knjigu. S obzirom na to da nisam pisac, djelo nije stilski dotjerano, no budući da progovara o životu nekad, ima neku dokumentarističku vrijednost, rekao je autor.

Jezična riznica

Milka Šupraha-Perišić, autorica glosara narječja koja je i akcentuirala dvadeset i dvije pripovijesti, naglasila je da su priče pisane hrvatskim književnim jezikom, odnosno lunjskim govorom koji spada u sjeverozapadnu skupinu govora čakavskoga idioma, a upravo to je zbirci dalo dodatnu vrijednost te je obojilo autentičnost samih priča koja je razvidna iz dijaloga te mjesta koja se spominju.
– Osim literarne vrijednosti lijepih pripovjednih tekstova, oni imaju i lingvističku vrijednost te autorovu zbirku mogu vidjeti i u zavičajnoj nastavi mjesnih paških škola, jer je zbirka, odnosno sam tekst jezična riznica, baština i za one koji će se baviti čakavskim dijalektom, odnosno lunjskim govorom, pojasnila je Šupraha-Perišić.
Na predstavljanju knjige u nekoliko su glazbenih blokova dvojica pjevača, Goran Vidas i Jure Samardžija, izveli tradicionalne pjesme u dvoglasnome pjevanju »na kanat« s područja Luna i Jakišnica na otoku Pagu, a okupljeni su imali prilike čuti ulomke iz autorova prvijenca koji su upravo sjetom i toplinom osvojili prisutne.