Uvid u analizu ideološkoga okruženja u kojem se suđenje zapovjedniku logora Jasenovac Dinku Šakiću odvijalo 1988. godine donosi knjiga “Točka na U” Viktora Ivančića koja je večeras predstavljena u antikvarijatu Ex libris, a nešto prije nje istoga dana predstavljena je i knjiga “Domovina slikana tamjanom: teologija nacionalnog identiteta” Zorana Grozdanova koja propituje razloge za religijski nacionalizam.

Kako u predgovoru knjige “Točka na U“  piše autor, “ako se već hrvatski nacionalizam desetljećima tako dobro drži, ako i dalje nepromijenjenim intenzitetom grije srca, žari obraze, oštri noževe i trasira politička glavinjanja zbijene mase, onda valjda i protest može biti arhivskog porijekla. Otpuhneš prašinu sa starog spisa i prkosiš današnjem duhu vremena.“

– Skoro četvrt stoljeća nakon prvog izdanja, pod udarcima protutnjalih godina, ova je knjiga vjerojatno izgubila štošta, ali ne i svoju temu. To, dakako, ne govori ništa o njenoj kvaliteti. Prije je pokazatelj stanovite zamrznutosti političke zajednice koja se, po ispunjenju sna o “vlastitoj državi“, tako dirljivo trudi mijenjati glumce, kulise i scenske rekvizite, a nipošto sadržaj drame koju patetično naziva društvenim životom. Zbog toga u odluci da se jedan arheološki ostatak otpora ponovo pusti u javni optjecaj nema muzejskih primisli, što, opet, ne treba shvatiti kao sretnu okolnost: umjesto zašto baš sada, prikladnijim se čini pitanje zašto bilo kada, kaže Ivančić.

Prema riječima Saše Stanića s riječkog Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta, knjiga je prošireno treće izdanje, a nastala je na poticaj na okolnost koja se dogodila – privođenje Dinka Šakića zbog ratnog zločina. Već u prvome izdanju koje je objavljeno 1998. godine autor je, ističe Stanić, postavio glavne teze koje su se kasnije obistinile – to da se sudilo čovjeku za pojedinačna djela, a ne za genocid. Sama je knjiga, smatra, “jedna od najvažnijih knjiga koja su uopće objavljene u Hrvatskoj, koja nam puno govori o društvu uopće u zadnjih tridesetak godina“, a “točka na u nam daje neki interpretacijski obzor, neki uvid u to čime bi se knjiga bavila“. Također, pojasnio je dalje, „podnaslov ‘Slučaj Šakić: Anatomije jednog skandala’, možda nam skreće pažnju, mislimo kako će to uistinu biti analiza tog slučaja i te osobe“, međutim njime se autor malo bavi, “jer Šakić je tu samo funkcija, on je izvršitelj nauma nekoga tko je bio iznad njega“.

Sam autor također je naglasio da ga ne zanima Šakićeva biografija, kao ni pravni detalji samoga procesa kojima se također ne bavi, osim u trenutcima kad je to bilo nužno, nego ga zanima “nesporazum, činjenica da se Hrvatskoj dogodio Dinko Šakić protiv njene volje, zbog obaveza prema međunarodnoj zajednici, pa je morala da odradi taj proces i to suđenje, u kojem se napravilo sve da se taj zločinac osudi, ali da se NDH odbrani“.

– Suditi zapovjedniku koncentracijskog logora je epohalni obrat te čak i prilika za neku katarzu,  nacionalnu katarzu, ako ćemo patetičnim jezikom. Međutim, napravljeno je sve da se to ne dogodi. Knjiga se bavi ciničnom pozom Hrvatske u tom trenutku, kazao je Ivančić.

Još koncem prošle godine Jaroslav Pecnik pisao je za naš list kako je “Točka na U” sastavljena je od tri dijela; prvi je bio objavljen još 1998. nakon što je zapovjednik koncentracijskog logora Jasenovac Dinko Šakić uhićen, a prije negoli mu je počelo suđenje. Ogledi u drugom dijelu knjige nastajali su u vrijeme suđenja pred Županijskim sudom u Zagrebu, dok je treći, završni dio knjige napisan, kako kaže autor »tijekom dviju noći po donošenju presude u listopadu 1999“.

– To je knjiga koja svjedoči koliko o razornoj moći autorove moralne i intelektualne rasudne snage, toliko i o profesionalnom poštenju i ljudskoj hrabrosti jednog od naših najistaknutijih i najumnijih novinara, ali još i više to je snažna »ubitačna« analiza i kritika, zapravo, suštinsko razotkrivanje hrvatske orvelijanske stvarnosti obogotvorene u nacionalnoj državi u čije je ime dozvoljeno (u)činiti sve, pa i najstrašnije zločine, a da oni budu predstavljeni i opravdani kao domoljubni čin, pojašnjava Pecnik.

Uz knjigu Viktora Ivančića istog je dana u ranijem terminu u Ex librisu predstavljena i knjiga “Domovina slikana tamjanom: teologija nacionalnog identiteta” Zorana Grozdanova koja donosi razmišljanje o razlozima i utjecajima religijskoga nacionalizma, posebno na prostoru Hrvatske, u dijalogu s utjecajnim katoličkim i protestantskim teolozima. U predstavljanju knjige, osim autora, sudjelovali su i novinar Viktor Ivančić, teolog Branko Sekulić, uz moderaciju Nebojše Zeliča s riječkog Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta.

Prema riječima Stipe Odaka s Katoličkog sveučilišta u Leuvenu, “Domovina slikana tamjanom predstavlja ne samo inovativni već i dugo čekani uvod u političku teologiju na hrvatskom prostoru.” Branko Sekulić sa Sveučilišta Ludwig-Maximilian u Münchenu pak govori kako „knjiga predstavlja ono najbliže čemu su postjugoslavenski prostori zasad uspjeli doći u razvoju konkretnog političko-teološkog diskursa usmjerenog ka dekonstrukciji (etno)nacionalističkog narativa koji se ugodno smjestio unutar vjerskih zajednica.” 

A o poveznici teologije i kritičkoga razmišljanja,  kazao je Fra Drago Bojić iz Franjevačkog samostana Jajce.

– Teologija ne može biti sluškinja nacije i države, nego slobodno i kritičko promišlja o svim čovjekovim identitetima. Ukazujući na zablude teologa nacionalnoga, Grozdanov istodobno daje smjernice za novu teološku misao, pojašnjava Bojić.