Boko je proputovao područje od Poljske, Češke, Bjelorusije, Ukrajine, Moldavije, Rumunjske, Mađarske, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Albanije i Grčke do Jadranskog mora i arheoloških nalazišta prvih naseobina Hrvata.


Obilazeći mjesta na kojima su, prema legendama, živjeli Slaveni, donosi saznanja povjesničara i arheologa o tim narodnih skupinama, te otkriva koliko je toga još nejasno, rečeno je za knjigu koja se na više od 300 stranica pojavila u nakladi Profila.




Opisujući svoje doživljaje u susretima s ljudima i mjestima koje dodiruje slavenska mitologija, poput Staroslavenskog restorana u Bjelorusiji ili sela Hrvati u Češkoj, Boko se poigrava sa znanstvenim teorijama objašnjavajući da bi one bez toga bile “užasno dosadne”.


Uočio je da je na životnom prostoru Slavena živjela moćna organizacija Avara koji su u relativno kratkom vremenu nestali, a Slaveni su na tom prostoru ostali, pa je, našalivši se, ocijenio da je vjerojatno u pozadini nešto vezano za slavensko znanje iz poljoprivrede i kuhinje, i dodao da je na arheologiji da to objasni.


Postoje plemena koja su se miješala, mi smo svi danas nevjerojatno genetski izmiješani, pa su naše nacionalne mitomanije smiješne, bilo da ih zastupa Jovan Deretić koji smatra da su Srbi stariji i od ameba, ili Marko Skejo koji za sebe kaže da je Hvat a ne Avar, kazao je Boko.


Sa identitetom je jako upitno, to su bila plemena ne narodi i nacije. Ja sam prvo Dalmatinac, pa Mediteranac pa Hrvat, dodao je.


Arheologinja Pija Šmalcelj Novaković kazala je da su Slaveni i danas veliki misterij Europe, ali i da su na razne načine diskriminirani u Europi.


Avarsko carstvo koje je postojalo u Srednjoj Europi i na prostoru Mađarske, Slovačke, dijelom Hrvatske, dijelom Austrije između 568. do 822. godine ostavilo je arheologiji preko 100.000 grobova i preko 3.000 naselja.


Bili su nomadi koji su se super prilagodili europskim odnosima moći, ali su cijenili svoj društveni poredak. I u tome su razvili, na primjer, cijelu kulturu ukrasa za pojaseve koja se mijenjala iz generacije u generaciju i zahvaljujući kojima je arheologija za srednju Europu dobila jako dobru kronologiju. Znanosti ostaje dosta toga odgonetnuti, a Bokina knjiga je vrlo zanimljiva i potiče zanimanje za tim pitanjima, kazala je.


Boko je rekao da ga se najviše dojmila Bjelorusija kao čista i mirna zemlja, ali je naveo da je u njoj imao iskustvo s tajnim službama. U osmosatnom ispitivanju mu se, kaže, najrazložnije učinilo da prizna da je špijun, nakon čega su ga pustili, ali je morao platiti kaznu, koju je cjenkanjem spustio na 12 dolara.


Jasen Boko (1961.) novinar je, dramaturg i pisac. Napisao je više od 15 knjiga.