Autorica Tomica Šćavina u petak je u knjižari VBZ, uz novinara Anđelka Jurkasa i moderatoricu Ana Mariju Ilić, predstavila novi roman koji priča jezikom žena. Imena “Prešućeni jezik”, progovara o istim problemima koji prate žene svih generacija. Radnja je smještena na otoku Prviću, a tri junakinje dolaze iz tri različita doba.

Knjiga je prozvana “dalmatinskim oblikom magičnog realizma” – junakinje s čudesnim talentima, Prevoditeljica kiše, Šutiteljica i Skladateljica, pokušaju se izdići iz patrijarhalnog okruženja i kroz kreativnost izraziti svoje potrebe i glas.

Iako se o knjizi najviše priča iz aspekta seksualnosti koja je jedna od dominantnih tema, moderatorica Ana Marija Ilić istaknula je da se knjiga bavi brakovima, djecom, željom za slobodom i istraživanjem.

“Svi imamo neki specifičan način preživljavanja u ovom svijetu, a ove tri junakinje imaju svoje načine koji na prvi pogled nisu vidljivi. To je njihov kreativni način preživljavanja.

Rekla bih da je to glavna tema, odnosno prava tema romana – preživljavanje, umjetnost i kreativnost, naročito u vremenima kada to uopće nije bilo dobrodošlo, ni prirodno niti uobičajeno. Tu je naravno i seksualnost kao druga tema, ali više kao ženski libido koji uključuje životnu snagu i životnu energiju, senzualnost, seksualnost. Bez toga i bez kreativnosti žena umire pod tim teretom patrijarhata”, objasnila je autorica.

RIJEKA, 04. 04. 2025. Predstavljanje knjige PRESUCENI JEZIK Tomice Scavina, V.B.Z. Rijeka
O knjizi ce na promociji govoriti: novinarka Ana Marija Ilic, autorica Tomica Šcavina, novinar i redatelj Andelo Jurkas, SNIMIO: VEDRAN KARUZA

“Dalmatinskim oblikom magičnog realizma” knjigu je prozvao Zoran Ferić, što se autorici svidjelo te je prigrlila taj opis. Osim što je magična, Anđelo Jurkas smatra je i jako lijepo napisanom, stilski interesantnom, ali i vrlo vizualnom. No, ono što ga muči, tiče se odnosa žena i muškaraca. Zapitao se naglas zašto je tako čudno, možemo reći i skandalozno, kada žena piše o seksualnosti. “Kada ti pišeš o tome, percipira se s pet upitnika, za razliku od toga kada bi to radio ja ili neki drugi muškarac. Zašto? Svi vode ljubav kao što svi grizu nokte, piju čašu vode ili pričaju uživo. Zbog čega je u 2025. godini, kada smo trebali putovati na Jupiter, to uopće pitanje?”, čudio se Jurkas.

Kako objašnjava Šćavina, patrijarhat je razlog zašto se ne smije napisati da žena želi seksualni život te da postoji ideja o tome što žena smije i ne smije biti. “I zar se još uvijek smatra da su muškarci koji su imali puno žena frajeri, a žene koje su imale puno muškaraca kurve? Ta žena koja je imala puno muškaraca, to nije žena koja je odabrala za sebe, koga je htjela i kako je htjela, ne. Nego je ona prljava, a muškarac s puno žena se čak smatra poželjniji”, objasnila je i dodala: “Nekome kome je već u obitelji dano pravo na njegovo mišljenje, da više vrijedi, da njegove odluke vrijede više – to je jako tvrdo uvriježeno i nije pozicija koja se lako mijenja”, rekla je referirajući se i na mjesto radnje romana.

Kako je istaknula Ana Marija Ilić, u romanu se iščitava naslijeđeno životno razočaranje – u muža, u društvo, u nešto što se ne može niti odrediti, a samo zato što su junakinje rođene kao žene. Zato ovaj roman, kako mu kaže korica, istražuje žensku snagu, oslobađanje i raskoš unutarnjih svjetova.

Tomica Šćavina je spisateljica, kolumnistica i psihologinja. Piše prozu, eseje i kolumne koje se bave temama osobnog razvoja, emocija i međuljudskih odnosa.  Poznata je po romanima kao što su “Brod za Lajku” i “Povratak genija”, a knjiga “Prešućeni jezik” objavljena je prošle godine.