Knjigu su predstavili studentski vođa Hrvatskoga proljeća Dražen Budiša, povjesničar Luka Knez, urednik Deniver Vukelić i predsjednik Upravnoga odbora Školske knjige Ante Žužul.


Budiša je istaknuo kako je knjiga zbornik različitih radova, u kojoj su autorski tekstovi  Julienne Bušić, profesora Zlatka Begonje i Luke Kneza.




U knjizi su dijelom objavljeni, a većim dijelom i neobjavljeni tekstovi istaknutih sudionika Hrvatskoga proljeća – Franje Tuđmana, Vlade Gotovca, Marka Veselice, Petra Šegedinai i Ivana Zvonimira Čička.


Ti tekstovi, a posebno oni neobjavljeni dragocjen su prilog poznavanju onoga što se događalo prije pedesetak godina, napomenuo je Budiša i dodao kako knjiga sadrži i poglavlje o borbi hrvatskih disidenata pred komunističkim sudovima – osvrt na optužnicu Franje Tuđmana, Tuđmanova završna riječ te završna riječ Dražena Budiše na procesu koji se u ljeto 1972. godine vodio protiv njega, Ivana Zvonimira Čička, Ante Paradžika i Gorana Dodiga.


Naglasio je kako je Julienne Bušić uložila silan trud da se objavi građa i okupi niz istaknutih znanstvenika koji su priredili knjigu. Završno poglavlje – Razbijanje embarga, donosi svjedočenje o jugoslavenskim zatvorima, dokument o razgovoru između Bogdana Crnobrnje i Henryja Kissingera 1971. te tekst poznate Deklaracija vrhovnoga zapovjedništva hrvatskih snaga, rekao je i dodao kako je to tekst koji ipak uspio biti objavljen u pet važnih američkih listova.


Povjesničar Luka Knez je istaknuo kako se knjiga bavi onom problematikom kojom su se susretali hrvatski intelektualci na unutarnjoj i vanjskoj razini. Dok je jugoslavenski komunistički sustav pokušavao osporiti i zataškati oporbene glasove, zapadne su demokratske države  podupirale taj represivni sustav, rekao je Knez i dodao kako je jugoslavenski sustav Zapadu u okviru hladnoratovskih odnosa poslužio u borbi protiv SSSR-a. Ocijenio je kako je jugoslavenski sustav izrastao u utrobi SSSR-a  i kao takav je funkcionirao sve do svojega raspada.


Julienne Bušić je napomenula da je od raspada Jugoslavije prošlo više od trideset godina te ocijenila kako još uvijek ima znakova da je jugoslavenski projekt još uvijek živ. Podsjetila je da je Hrvatsko proljeće, kulturni i politički studentski pokret, nasilno ugušio Titov režim te dodala kako je nakon toga 200 do 300 ljudi osuđeno za političke zločine.


Tisuće su zatvorene bez podizanja optužnice, Matica hrvatska je zabranjena zajedno sa svojih 14 izdanja, a desetci tisuća izbačeni su iz SKH, rekla je i dodala kako je u zatvoru završio studentski vođa Dražen Budiša kao i drugi proljećari. Napomenula je da su se oni zalagali za ista načela kao i sovjetski te drugi istočnoeuropski disidenti te dodala da je izostala potpora Zapada njihovoj borbi.


U knjizi na hrvatskom i engleskom jeziku uvodno su objavljeni tekstovi Julienne Bušić, Zlatka Begonje i Luke Kneza. U poglavlju Sve na kocki objavljeni su intervju Vlade Gotovca švedskoj TV i Frances Internationalu, Franje Tuđmana France Internationalu, Ivana Zvonimira Čička Der Spieglu, Petra Šegedina švedskoj televiziji, Marka Veselice Der Spieglu.


U poglavlju Cijena otpora objavljena je Završna riječ Dražena Budiše na procesu 1972., Odgovor Franje Tuđmana na sudsku optužbu 1981. te Završna riječ Franje Tuđmana na suđenju 1981. U poglavlju Ušutkani glasovi tekst je Brune Bušića zatvori u Hrvatskoj i Izvješće o represiji u Jugoslaviji.