RIJEKA – S gustim informacijskim oblacima, vremena globalizacije i tehnologizacije ponešto (i) zamagljuju kulturne i jezične razlike, pa je očuvanje identiteta važnije no ikad.

Jezik jest identitetska sastavnica, ona individualna i kolektivna, a dijalektalna poezija, kao svojevrsna jezična i kulturna zapremnina riječi, osjećaja, sjećanja, stavova i običaja jedne sredine, jedan je od načina na koji možemo zajednici dati natuknicu o našemu (jezičnome) identitetu.

Jedna takva natuknica koja služi za docrtavanje našega identiteta jest i na rektoratu Sveučilišta u Rijeci predstavljena knjiga poezije »Creski armiž« akademika Elsa Kuljanića, koja (p)ostaje vrijedan dokument kulturne i jezične baštine, kao i testament ljubavi prema svome kraju.

Hommage rodnome kraju

Knjiga čakavskih pjesama akademika Elsa Kuljanića, negdašnjeg rektora Sveučilišta u Rijeci, hommage rodnome kraju, ljudima i običajima, napisana je na dijalektu autorova rodnog mjesta Stivan na Cresu, a osim autorovih pjesama, knjiga sadrži i vrijedan besedar, odnosno rječnik arhaičnih riječi stivanjskoga govora koji na više od trideset stranica donosi izraze koje je još prije četrdeset i pet godina započeo bilježiti autorov otac.

Prema kazivanju autora, akcentuaciju pjesama i besedara provela je prof. dr. sc. Sanja Zubčić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a stručnu jezičnu recenziju napisala je akademkinja prof. dr. sc. Silvana Vranić, također s Odsjeka za kroatistiku. Dio tekstova o knjizi i autoru preveli su na engleski jezik Margherita Kuljanić, prof. i Mathew Muntz. Knjigu je uredila prof. dr. sc. Rajka Jurdana-Šepić s Fakulteta za fiziku Sveučilišta u Rijeci.

Znatiželjne poetske oči

»Zaokruživanje životnog djela i postignuća svakog čovjeka«, govori urednica knjige prof. dr. sc. Rajka Jurdana-Šepić, »nepotpuno je bez pogleda u njegove korijene, porijeklo, identitet«. U tom smislu, »akademik Elso Kuljanić upravo o tome, o sebi i svojem iskonskom ‘ja’ promišlja i progovara u svojim stihovima, kojima oslikava rodni otok i njegovo prisustvo u sebi, svoje podrijetlo, pripadnost, svoje pretke, djetinjstvo i svjedoči svoj jezik«. »Rastući u ljepoti Cresa, harmoniji mora, kamena i neba«, tumači, »otvaraju se dječakove poetske oči, on opaža, opisuje, divi se i dijeli sudbinu i život otočana«.

Kako je istaknuo sam autor, budući da do sada nije ništa napisano na stivanjskom govoru, želja mu je bila »otrgnuti zaboravu taj govor« na kojem je progovorio i s kojim je odrastao, »a koji je nažalost na izdisaju«.

– Želja mi je bila zabilježiti i neke običaje i mukotrpan život žitelja kvarnerskih otoka. Nadam se da ću ovom zbirkom doprinijeti očuvanju otočne baštine i da će se čitatelj njome moći upoznati s nekadašnjim uvjetima života žitelja kvarnerskih otoka, njihovom snalažljivošću i upornošću u borbi za opstanak. Očuvanje naše zavičajnosti nužno je za opstanak našega identiteta, napominje Kuljanić.

Opstojnost organskoga idioma

A važnost očuvanja našega identiteta, napose onog jezičnog, naglasila je i akademkinja Silvana Vranić, istaknuvši kako je autor svojom knjigom denotirao kulturno nasljeđe svoga kraja.

– Svaka je uključena pjesma sličica uglavnom nestala vremena, jednostavna i nepatvorena života koje autor nostalgično oživljava oslikavajući ih iz sjećanja i ponovo ih proživljavajući te obavija koloritom svojega primorskoga mjesta. Autorov je izraz jednostavan, bez pretenzija prema stilskim varijacijama, kao što su jednostavni i motivi vezani uz njegov zavičaj, posloženi u nekoliko rukoveti, tematsko-motivske cjeline prema semantičkoj sferi kojoj motivi pripadaju. Svjestan važnosti zavičaja koji ga određuje i znajući da opstojnost pojedinoga organskoga idioma ovisi u prvom redu o uporabi njegovih govornika, akademik Elso Kuljanić uložio je hvalevrijedan napor da u poeziji odrazi i svoj materinski govor na svim njegovim razinama i tako ga, barem dijelom sačuvana, ostavi novim naraštajima, jednako kao i u stivanskim leksemima oslikano kulturno nasljeđe kraja iz kojega je potekao, a koje se, nažalost, svakim danom neminovno sve više rastače, pojašnjava prof. dr. sc. Vranić.

U predstavljanju knjige sudjelovala je i rektorica Sveučilišta, prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija, kao i Franjo Butorac iz Naklade Kvarner, a predstavljanje knjige glazbeno su obogatili Karin Kuljanić te Laura i Aleksandar Valenčić. Knjiga »Creski armiž« objavljena je u nakladi Sveučilišta u Rijeci i Naklade Kvarner.