Večeras je u Galeriji O.K. predstavljena knjiga “Dark Woods, Deep Water” Jelene Dunato. Riječ je o autoričinom književnom prvijencu za angloameričko tržište, fantastičnom romanu na engleskom jeziku koji je ove godine objavljen u nakladi Ghost Orchid Press-a.

Knjigu je uz autoricu predstavila voditeljica Galerije O.K. Katarina Podobnik, a osim o romanu razgovaralo se o razlikama između domaćeg i američkog tržišta, žanrovskim nijansama u svijetu fantastike, slavenskoj mitologiji te stvaranju fiktivnih fantastičnih svjetova, tzv. worldbuildingu.

Put do izdavača

Dunato je do sada objavila niz kratkih priča i roman “Šikara”, a kaže kako su joj upravo kratke priče pisane na engleskom jeziku pomogle i pri pisanju i objavljivanju novog romana.

– Meni je jako puno pomoglo to što sam počela izdavati kratke priče na engleskom jeziku 2020. godine, i koje su mi otvorile put do izdavača.

Kratka priča je drukčija forma od romana i konkretno u pisanju romana neće pomoći, ali će pomoći izbrusiti jezik vidjeti koje su teme zanimljive i što se prodaje – objasnila je autorica, dodavši kako je u pisanju i izdavanju i na domaćem i stranom tržištu puno toga rad, ali puno toga je i sreća.

Na pitanje kolike su i kakve razlike između domaćeg i američkog tržišta Dunato je kazala da je jako teško uspoređivati, posebice izdavaštvo jer funkcioniraju na potpuno drukčijim principima.

– Hrvatsko izdavaštvo već užasno dugo muku muči i s publikom i izdavanjem knjiga i s principom ostanka na tržištu jer novac dolazi s vrha, iz Ministarstva kulture, a dijeli se prema dolje.

Vrlo mali dio kolača dolazi odozdo, od prave publike. Ne želim puno teoretizirati o hrvatskom izdavaštvu jer tamo više nisam prisutna, ali uvijek je bio problem taj da su autori na zadnjem mjestu – kazala je Dunato.

Nadahnuta slavenskom mitologijom

Povezujući dark fantasy i horror žanrove, roman je nadahnut slavenskom mitologijom istočnog Jadrana te prati priče troje junaka različitih društvenih statusa – dame, ratnika i skitnice, koji se igrom sudbine, naizgled nespojivih životnih puteva, sada nalaze zarobljenima u začaranom dvorcu Morane, božice tame, zime i smrti.

Njihovo rješenje za bijegom, uskoro postaje izvjesno: žele li napustiti ukleti dvorac, jedan ili jedna od njih – mora umrijeti.

Kako je autorica objasnila, bilo koji književnik mora poznavati ljude i društvene odnose, da bi stvarao, to je nužno, a fantasy je sam po sebi usmjeren na povijesne teme zbog čega se mora poznavati i povijest.

– Neki svjetovi su temeljeni na povijesti, međutim ono što pisci spekulativne književnosti grade je drukčije, razlika je u izgradnji svjetova kojom se drugi pisci ne moraju baviti jer pišu o stvarnom svijetu.

Pisci spekulativne fikcije moraju počivati na nekim logičkim zakonima, jer ljudi su uvijek ljudi iako taj svijet nema nekakve logične temelje, mora se znati kako se kreću društvene promjene, religija, klima, geografija, kako ljudi putuju, što ljudi jedu, morate jako puno činjenica znati da biste izgradili neki svijet koji nije naš – zaključila je autorica.

O popularnosti slavenske fantastike

Govorilo se i o tome kako je slavenska fantastika kao podvrsta samog žanra već neko vrijeme prilično popularna, a jedan od primjera za to je “The Witcher”, originalno poljska priča.

– Te teme su prisutne, međutim u nekakvom svijetu slavenske mitologije nas su pojele puno veće zemlje, Rusija i Poljska prije svega, koje ne samo što imaju više pisaca već imaju puno veći folklor, legende i kulturu koja vas prožvače.

Dugo vremena je na angloameričkom tržištu sama ideja slavenske fikcije prizivala na snijeg, šume, drvene kuće, ruski folklor i njihova božanstva, što je dominantna kultura.

No, stvari se pomalo mijenjaju jer se u svim podvrstama književnosti dosta javljaju glasovi koji traže autentičnost – zaključila je Dunato te napomenula da njezina knjiga govori o slavenskoj kulturi i mitologiji onoliko koliko smo i mi Slaveni, misleći pritom na brojne utjecaje pod kojima su kroz povijest bili naši narodi.