U povodu nedavnog Dana narodnih knjižnica u Narodnoj knjižnici i čitaonici u Bribiru obilježen je dan (9. studenoga) kada je 1955. godine umro hrvatski književni povjesničar, kritičar i prevoditelj Mihovil Kombol. Kombol je rođen 23. rujna 1883. godine, istoga dana kada je Narodna knjižnica utemeljena, a kasnije je godinama nosila njegovo ime. Dvostruka 140. obljetnica obilježena je izložbom faksimila i fotodokumenata o Kombolu i njegovu životu i književno-prevoditeljskom radu, te o 140 godina dugom djelovanju bribirske knjižnice i čitaonice.

Mihovil Kombol rođen je u Nišu, gdje mu se obitelj tada nalazila. Dvije godine kasnije vraća se u Bribir odakle je podrijetlom. U Rijeci, Sušaku i Senju polazio je klasičnu gimnaziju gdje je 1902. godine maturirao. Studij slavistike i germanistike završio je u Beču 1907. godine doktorskom tezom »O čakavštini hrvatskoga priobalja« kod Vatroslava Jagića (ove godine obilježava se 100. godišnjica njegove smrti).

Kombol je poznat po dosad najboljem prijevodu Danteove »Božanstvene komedije«, a godina njegove smrti, 1955., označena je »crnom godinom hrvatske književnosti« jer su te iste godine umrli i Tin Ujević i Antun Barac. Hrvatski književni povjesničar i kritičar Antun Barac rođen je 1894. godine u Kamenjaku, kraj Crikvenice, također vezan za ove naše krajeve kao i Mihovil Kombol.

Mnoga ljeta znala su me odvesti u Kamenjak, gdje bi mi teta Đurđa i barba Zlatan otvarali vrata Barčeve sobe s knjigama, u kući pored čijeg je ulaza i spomen-ploča Barcu. U središtu Bribira Kombolu je podignut spomenik, prema ideji i inicijativi hrvatskog književnika Milorada Stojevića, dobitnika Goranova vijenca, rođenog u Bribiru.

Kombol se bavio starijom hrvatskom književnošću (na Pedagoškom fakultetu u Rijeci nama ju je predavao upravo spomenuti Stojević), posebice dubrovačkim književnim krugom. Pisao je eseje i studije. Prevodio je djela s talijanskog i njemačkog jezika.

Na studiju hrvatskog jezika i književnosti obavezna literatura bila nam je Kombolova »Povijest hrvatske književnosti do preporoda«. To je prva povijest u kojoj se na materijal starije književnosti primjenjuju moderna estetička mjerila te se naglašava jedinstvenost i kontinuitet te književnosti od srednjeg vijeka do preporoda.

O njoj je književni povjesničar Franjo Švelec pisao ovako: »Kombolova je ‘Povijest’ prvi primjer u nas u kojem je predstavljena starija hrvatska književnost kao umjetnost riječi, a ne veći ili manji zbir životopisa autora i sadržaja djela…

Kombol je zbrku koja je carevala do njegova vremena prevladao, poznate stvari, i one koje je sam spoznao, sredio, artikulirao i stvorio osobit mozaik. Nakon toga njegov mozaik stoji kao široka panorama u kojoj se organizam hrvatske književnosti vidi u svom funkcioniranju…«

Akademik Ivo Frangeš svoj prikaz Kombolova rada počinje prikazom međuljudsko-stručnih odnosa Kombola i njegovih kolega i suvremenika: »Za Kombola ocjenjivača i historičara novije hrvatske književnosti od bitna je i odsudna značenja dugogodišnje drugovanje s Krležom…«. Frangeš je Kombola ocijenio kao najvećeg sintetičara među književnim povijesnicima.

U povodu pedesete obljetnice smrti Mihovila Kombola objavljena je monografija Mirka Tomasovića koja problematizira svekolika područja Kombolova interesa: članke, eseje i rasprave iz hrvatske književnosti, njegove kazališne adaptacije, čitanke i priručnike (udžbenike), antologije te prijevodnu djelatnost (s talijanskoga, njemačkoga, ruskoga i francuskoga), dakle sva područja Kombolova djelovanja u kojima je ostavio nezanemariv i poticajan trag. Pritom posebnu pozornost autor posvećuje Kombolovoj »Povijesti hrvatske književnosti do preporoda«, koja je bila najvažniji književni događaj u desetljeću u kojem je nastala i kao takva ostala »knjiga epohe«.

Iz Tomasovićeve je knjige bjelodano razvidna veličina, sveobuhvatnost i trajno značenje povijesno nezaobilaznoga Kombolova opusa kao jednog od temeljaca hrvatske humanističke znanosti novijega doba. Tomasovićeva monografska studija predstavlja kritički portret jednog od najzaslužnijih hrvatskih slavista 20. stoljeća.