DUBROVNIK – Nedavno je u knjižnici Male braće u Dubrovniku među oko 1.000 knjiga iz 16. stoljeća pronađen i jedan prvotisak Marka Marulića iz 1519. godine, koji nije bio zaveden u starijim katalozima. Radi se o djelu »De humilitate et gloria Christi« (O poniznosti i slavi Kristovoj), u kojem su rukom zapisane i brojne rubne bilješke.

Na zalistu novopronađene knjige je zapisan i jedan Marulićev latinski distih, a kako je utvrdio profesor Zvonko Pandžić iz Würzburga u Njemačkoj, to su dva početna stiha njegova epigrama »O smrti« (De morte). Taj epigram je prvi put objavio Giuseppe Praga 1936. prema jednom rukopisu koji se danas čuva u Zadru.

Inicijali M. M.

Rukopis iz Zadra daleko je mlađi od prvotiska iz 1519., pa Marulićev neobjavljeni distih nije mogao poznavati ili zapisati na prvotisak nitko osim njega samoga ili netko tko je bio uz njega. To je ona poveznica, zaključio je Pandžić, koja dokazuje da su Marulova tiskana djela sačuvana u knjižnici Male braće njegovi osobni primjerci koje spominje u svojoj oporuci iz 1521., kada je, naravno, posebno intenzivno razmišljao o smrti.

Osim toga je istom rukom naširoko komentiran i primjerak Marulićeve knjige »De institutione…« (1506). iz knjižnice Male braće, na hrptu su čak zapisani i inicijali M. M., dok u oporuci stoji: »Svećeniku Rogeriju Capogrossu neka se dade Anđeoska suma i moja dosada tiskana djelca: »O čestitu životu po uzoru na svece (Institucija)«, »Pedeset priča«, »Evanđelistar«, nadalje knjiga »O poniznosti i slavi Kristovoj« i s njima moj »Brevijar« i moj »Dijurnal«. Neka on obavi moj pokop, ako ne bi bio spriječen nekim razlogom.«

Oporuka

Pandžić je otkrio da je u samostanu Male braće sačuvana i spomenuta »Anđeoska suma«. Tako je rukom naslovljeno djelo Nikole de Ausmo tiskano u Mlecima 1476., iako mu je ispravan tiskani naslov »Supplementum Summae Pisanellae«. Očito je Marulić osobno na predlistu zapisao taj naslov kada knjigu tako u oporuci zove, a vjerojatno je i oslikao brojne inicijale u njoj. Na prvom je listu i zapis drugom rukom da je knjiga nekoć pripadala samostanu sv. Marije na Poljudu, kao i bilješka na hrvatskom jeziku. Marulićev prijatelj i splitski kanonik Rogerio Capogrosso bio je inače povjerenik skradinskoga biskupa i papinskoga nuncija Tome Nigera (Mrčića) za njegovih čestih diplomatskih misija po Europi.