Nedavno je u 89. godini preminuo David Lodge, svestrana literarna osoba: plodan pisac, te vrstan poznavatelj, pasionirani proučavatelj i sveučilišni predavač književnosti. Rođen 1935. u Londonu, magistrirao je na londonskom University Collegeu, a doktorirao na Sveučilištu u Birminghamu, odakle će se povući kako bi se posvetio isključivo književnoj karijeri.

To ga je sveučilište proglasilo počasnim profesorom moderne engleske književnosti. Godine 1997. u Francuskoj je dobio Nacionalni orden za zasluge na područjima umjetnosti i književnosti (Chevalier de l’Ordre des Arts et des Lettres), koji dodjeljuje Ministarstvo kulture.

Na popisu odličja za godinu 1998. koja za postignuća u civilnim zvanjima dodjeljuje britanski suveren, David Lodge odlikovan je titulom CBE (Commander of the Order of the British Empire, Orden Britanskog imperija). Živio je u Birminghamu. Djela su mu prevedena na više od dvadeset jezika. Na hrvatski su mu prevedeni naslovi »Krasan posao«, »Razmjena«, »Svijet je mali« i »Misli…« te »Načini modernog pisanja«.

Upravo »Načini modernog pisanja« jedno su od najpoznatijih djela Davida Lodgea, teoretičara modernog pripovijedanja koji je svoje »englesko« poimanje teorije književnosti obogatio spoznajama europskog strukturalizma, koristeći Jakobsonove kategorije te ideje ruskog formalizma i francuske semiologije.

Knjiga analizira mogućnosti različitih pristupa i postupaka u iščitavanju književnosti i to prvenstveno na primjerima dvadesetstoljetnih pripovjednih djela engleskog jezičnog izraza. U toj knjizi predmet njegova zanimanja su George Orwell, Oscar Wilde, William Burroughs, James Joyce, Gertrude Stein, Ernest Hemingway, D. H. Lawrence i Virginia Woolf.

Na početku »Načina modernog pisanja« Lodge postavlja pitanje: »Što je književnost?« I odgovara: »Svi ‘znamo’ što književnost jest, ali neobično ju je teško definirati.« A s obzirom na postupnost kojom Lodge smiono eksplicira tešku teorijsku problematiku, ova knjiga otvara nove poglede na shvaćanje strukture književnog teksta, te može pružiti dragocjene instrumente kritičaru, znanstveniku i studentu.

Kao romanopisac, Lodge se odlikuje analitičkim humorom i ironijskim usmjerenjem, osobito kad oblikuje teme iz sveučilišnog života. Najpoznatija mu je trilogija koju čine romani »Razmjena«, »Svijet je mali« i »Krasan posao«. »Razmjenu« je objavio Vuković & Runjić, u prijevodu Gige Gračan.

U ovoj »kronici« profesorske razmjene, s mnogo finog humora razlaže manjkavosti i prednosti univerzitetskog života, smještajući priču u turbulentni svršetak 60-ih, vrijeme socijalnog vrenja na sveučilištima, viđeno očima dvojice profesora književnosti. Američkog, svjetski poznatog teoretičara ti događaji zateknu na provincijskom britanskom sveučilištu, dok se njegov engleski kolega daleko skromnije profesionalne reputacije nađe u samom središtu studentskog pokreta u Kaliforniji. U ovome satiričnom romanu David Lodge samosvjesno i virtuozno parodira mnoge žanrove i književne postupke (epistolarni roman, novinski izvještaj, filmski scenarij).

Dva profesora engleske književnosti, amerikanac Morris Zapp i britanac Phillip Swallow, razmjenjuju radna mjesta na šest mjeseci. Morris, stručnjak za književnost Jane Austen, samosvjestan, ambiciozan, izravan i, nerijetko, oštra jezika, odlučuje se na boravak na Drljingamskom sveučilištu ne bi li se izbavio iz predbrakorazvodne atmosfere. Phillipu, uzornome suprugu i ocu troje djece, odmjerenome, samozatajnome i britanski suspregnutome, odlazak na Euforijsko Državno prilika je za odmak od učmalosti i predvidivosti vlastita života i braka.

Promjena životnoga ambijenta rezultira i promjenom u njima samima, svojevrsnim »oslobođenjem«. Vuković & Runjić objavio je i roman »Svijet je mali«, ponovo u prijevodu Gige Gračan.

Ovdje iznova susrećemo Morrisa Zappa i Philipa Swallowa koji su u »Razmjeni« obavili privremenu razmjenu ne samo akademskih radnih mjesta nego i životnih družica.

Susrećemo i brojne, što više što manje, uznosite protagoniste svjetske akademske zajednice, a sve njih častohleplje okuplja u utrci za ultralukrativnu, prema UNESCO-u financiranu katedru, na kojoj će raditi manje-više ništa, a inkasirati goleme pare.