ZAGREB – »Vaš je zadatak zapamtiti barem pet različitih izdavača, a bilo bi dobro i ponekog, vama dosad nepoznatog, autora«, viknula je, očigledno profesorica u osnovnoj školi, hrpi đaka koja je, polukorak po polukorak u stilu »Živih mrtvaca«, ulazila u Paviljon 5 Zagrebačkog velesajma, inače središnji paviljon našeg najvoljenijeg i najvažnijeg sajma knjiga – Interlibera. Netko je od djece doviknuo profesorici: »Što znači izdavač?«, na što je ona dobacila: »Saznajte, nismo otišli sa sata da biste mi vi ovuda samo glavinjali!« Eto – tri rečenice, odnosno jedan intenzivni i kratki dijalog bio je dovoljan da čovjek primijeti da se vratio onaj, nama toliko dragi, stari Interliber za kojim smo svi žudjeli; onaj Međunarodni sajam knjiga bez maski i bez kontrole, onaj koji donosi bliskost koja nerijetko znade biti i neugodna, onaj Interliber u kojem se knjige grabe; u kojem se pojedinac često osjeća poput srdelice u konzervi, a iz Velesajma zakorači sretan, ispunjen i ruku punih dobroga štiva.

Izdavači iz riječke regije

Ulaz na 44. Sajam je, po navadi staroj, besplatan, a osiguran je i parking za sve posjetitelje Interlibera te se na njemu može uživati u izdanjima od više od 250 izlagača iz cijeloga svijeta. O popratnom programu mogle bi se ispisati stranice i stranice te bi bilo teško izdvojiti nešto najvažnije, stoga predlažem svima koji Interliber još planiraju posjetiti da provjere što se još od gostovanja, predavanja i predstavljanja nudi, jer će zasigurno pronaći nešto za sebe. Sve su informacije dostupne na mrežnim stranicama.

Za razliku od prošle godine, vidljivo je i pojačano brojčano stanje izdavača iz riječke regije, a našeg fotografa Davora Kovačevića zamolio sam da potražimo gospodina Valtera Lisicu iz kostrenske izdavačke kuće Lektira s kojim smo razgovarali i prošle godine i koji je Interliber 2021. usporedio s ratnom 1992. godinom. Dočekao nas je vidno nasmijan, okružen svim klasičnim knjiškim izdanjima, naslovima nerazdvojnim od naše kulture i poimanja svijeta.

Knjige su zanimljive i mladima / Snimio D. KOVAČEVIĆ

»Bolje je, bolje! Ova je godina, za sad, bolja i od legendarne 2019. To se vidi i po broju ljudi, gužva je neviđena. Lani su bile i maske, restrikcije, testiranja, puno komplikacija, a malo posla i posjetitelja. S obzirom da 2020. Sajam nije ni bio održan, bilo je važno da se kakav-takav 2021. održi i to je polučilo sjajne rezultate, jer se sada vidi da su se ljudi doista zaželjeli knjige te su sve kolege, s kojima sam imao prilike razgovarati, jako zadovoljne«, prepričava nam taj legendarni knjiški izdavač čija je izdavačka kuća ove godine na hrvatsko tržište donijela četiri nova naslova – Bulgakovljev roman »Majstor i Margarita«, Kafkine pripovijetke »Zajednica hulja« te drugo izdanje »Procesa«, Orwellovu »Životinjsku farmu«, ali i Eshilove i Sofoklove drame.

»’Majstora i Margarite’, kao što vidite, više nemamo. Kafkina ‘Zajednica hulja’ interesantna je jer je čine pripovijetke koje nikada nisu prevedene na hrvatski, a mnoge od njih i na svjetskoj razini spadaju u raritete. To su, primjerice, ‘Prizori iz obrane imanja’, ‘Na čemu počiva tvoja moć’, ‘To je mandat’ i tako dalje«, prepričava Lisica, dodajući kako ničeg tog ne bi bilo bez riječkog prevoditelja Damjana Francetića kojeg smo upitali – što je bilo zanimljivije prevoditi – Orwellovu kritiku svijeta ili kafkijanske tajne svemire?

Kafka i »Životinjska farma«

»Kafku! Bilo je izuzetno raditi i na ‘Životinjskoj farmi’ jer mi je to, zapravo, bio prvi zadatak, ali Kafka je bio puno zanimljiviji i zahtjevniji, pogotovo jer je uključivao i rad na izboru tekstova, kopanje po ostavštini i tako dalje. Kafkin je njemački, to se znade, relativno suh i bez pridjeva, ali ima drugih specifičnosti koje su pravi izazov za prevoditelja – dugačke rečenice i, primjerice, često ponavljanje motiva te sam pokušavao slijediti smjernice iskusnijih kolega prevoditelja. Kao što rekoh – zahtjevan, ali vrlo zanimljiv posao i mislim da možemo biti zadovoljni rezultatom. Također, valja napomenuti kako ovo izdanje ‘Životinjske farme’ prvi put donosi i predgovor samog autora koji je bio zagubljen te pronađen u Londonu 1972.«, govori Francetić, dok Lisica dodaje kako su, zbog situacije u Ukrajini, dodali i Orwellov predgovor ukrajinskom izdanju.

»Iako je Ukrajina tada bila sastavni dio SSSR-a, imala je veliku dijasporu na Zapadu i za tu je dijasporu Orwell i napisao predgovor jer je bio protiv sovjetskog režima. Ta uvodna riječ super prikazuje klasičnu orwellovsku kritiku manipulativnom tisku. Iako je bio uvjereni socijalist, jasno je i glasno kritizirao sovjetski režim te pisao o britanskom dodvoravanju Sovjetima, a mržnji prema Nijemcima«.

Klasik »Umijeće ratovanja«

Primorsko-goranska županija i ove godine sufinancira štandove tamošnjim izdavačima, a do Lektire odmah se našla i Naklada Val. Dragan Ogurlić izrazio je radost što se Val, nakon dvije godine pauze, vratio na Interliber. »Kao da smo se vratili u 2019. i, prema svim rezultatima, izuzetno smo zadovoljni. Grozno je kada čovjek ovisi o kontaktima, ljudima, o prodaji na sajmovima, a onda ti to višom silom bude onemogućeno. Ove smo godine nastupili s najvećim prostorom do sada te smo sa sobom donijeli i izdanja još devet izdavača iz PGŽ-a koji inače ne bi, ni na koji način, bili zastupljeni na Interliberu zbog troškova i manje produkcije. To zahvaljujemo Županiji koja sufinancira trošak najma prostora. Vidljivo je da su ljudi željni sajma, festivala i knjiga, a najviše su zainteresirani za monografiju ‘Kad je život bio novi val’. Predstavili smo i djela riječkih književnika, a prije desetak dana svoje je peto izdanje dobila i knjiga Borisa Pavelića ‘Smijeh slobode – Uvod u Feral Tribune’ izdana prvi put prije osam godina«, kazao nam je Ogurlić.

S ovim Interliberom izuzetno su zadovoljni i iz riječke naklade Uliks. Miro Božić i Silvano Frančišković tvrde kako je na ovogodišnjem više ljudi no 2019., a oni su sa sobom u Zagreb ponijeli čitavu paletu novih izdanja iz područja dječje literature, ali i izuzetno traženo novo izdanje klasika »Umijeće ratovanja«.

S nadom kako su, u uvodu spomenuti, klinci saznali imena izdavača te se, ukoliko još nisu, i zaljubili u pisanu riječ, napustili smo Interliber s Izabranim djelima Tome Akvinskog, s prvi put, na hrvatski, prevedenim Kafkinim pripovijetkama »Zajednica hulja«, s »Portretom umjetnika u mladosti« Jamesa Joycea te knjigom Williama T. Noona koja spaja dva, od tri prethodno navedena naslova – »James Joyce i Toma Akvinski«. Možda vam zvuči malo, tek četiri knjige, ali, ne bojte se – do subote će nas putevi zasigurno još koji put odvesti k smjeru Zagrebačkog velesajma i 44. Interlibera jer nije lako, u svega nekoliko sati, pregledati sve knjige na više od 13 tisuća četvornih metara.