Na današnji dan, prije 200 godina, rođen je Alexandre Dumas (sin), francuski romanopisac i dramatičar, izvanbračni sin slavnog i istoimenog oca, spisatelja Alexandrea Dumasa. Njegov dan rođenja u Parizu je 27. srpnja 1824., a preminuo je u Marly-Le-Roi 27. studenoga 1895. godine. Dumas sin bio je plodan književnik, kao i njegov otac, ali opus njih dvojice teško da bi mogao biti različitiji. Prvi mu je uspjeh roman »Dama s kamelijama« (»La Dame aux camélias«, 1848.), no svoj istinski poziv pronašao je tek kad je adaptirao tu pripovijest u dramu, prvi put izvedenu na kazališnim daskama 1852. godine. Giuseppe Verdi utemeljio je libreto svoje glasovite opere »Traviata« upravo na toj drami. Dok je Dumas otac pisao živopisne povijesne drame i romane (»Tri mušketira«, »Grof Monte Cristo«, »Kraljica Margot«), Dumas sin specijalizirao se za drame smještene u sadašnjost. Budući da je bio nesretan svjedok zabranjenih ljubavnih afera koje su mu upropaštavale oca, Dumas sin – i sam čedo iz jedne od tih afera – posvetio se u svojim komadima propovijedanju svetosti obitelji i braka. Živo je kritizirao sudbinu koju društvo namjenjuje napuštenim ženama i izvanbračnoj djeci, te je zato smatran skandaloznim piscem. Bio je i strastveni protivnik larpurlartizma i zagovarao je utilitarizam i moral kao jedinu svrhu umjetnosti. Poznatije drame su mu »Polusvijet« (»Demi-Monde«, 1855.), »Nezakoniti sin« (»Le Fils naturel«, 1858.), »Rasipni otac« (»Le Père prodigue«, 1859.), a romani »Doktor Servand« (»Le Docteur Servand«, 1849.), »Afera Clemenceau« (»L’Affaire Clemenceau«, 1866.) Postao je članom Francuske akademije 1875. godine, a 1894. je ponio i najviše francusko odlikovanje, proglašen je visokim časnikom Legije časti.

Alexandre Dumas rođen je od majke Marie-Catherine Labay, krojačice, i oca Alexandrea Dumasa, pisca. Dumas je sina priznao tek 1831. godine i osigurao mu najbolje obrazovanje. Zakon je Dumasu starijem omogućio da uzme sina majci i majčina agonija inspirirala je Dumasa mlađeg da piše o ženskim mukama i patnjama. Dumas sin uvijek je pisao moralna djela, a u drami »Nezakoniti sin« tumači da otac mora priznati rođenog sina i oženiti ženu, to jest djetetovu majku. Dumas je 1844. godine otišao živjeti s ocem, gdje je upoznao Marie Duplessis, svoju inspiraciju za »Damu s kamelijama«. Riječ je o najpoznatijem djelu Alexandrea Dumasa. To je priča o ljubavi dvoje mladih ljudi, Marguerite Gautier i Armanda Duvala. Iako su odnosi muškaraca i žena oduvijek sami po sebi bili dovoljno zamršeni, ovo nije tipična priča o nesretnoj ljubavi. Marguerite Gautier je, naime, mlada pariška kurtizana, visokog stasa, tamnih očiju i obrva kao naslikanih, a Armand Duval advokat i mladić iz ugledne obitelji. Djelo prikazuje život kurtizane, odbačene od društva u kojem vlada lažni moral, ne bi li se sačuvala neprikosnovenost građanske obitelji. Stvarna Marie Duplessis, najpoznatija kurtizana u povijesti, umrla je sa samo 23 godine od tuberkuloze. Kad je umrla, cijeli je Pariz bio silno potresen i ni o čemu drugom se nije govorilo. Zahvaljujući književniku Alexandreu Dumasu, koji je također bio u nju silno zaljubljen, postala je besmrtna. On je svojim romanom »Dama s kamelijama« podigao književni spomenik svojoj ljubavnici.

Svima znana kao »Dama s kamelijama« jer ne izlazi iz kuće bez omiljenog cvijeća na poprsju (nošenjem bijelih ili crvenih kamelija signalizira je li dostupna ili nije), Marguerite Gautier vodi glamurozan život beskonačnih zabava i plemićkih balova, a najbogatiji muškarci u Francuskoj hrle joj pred skute prostrti svoje blago. No unatoč stalnoj povorci ljubavnika, nikad nije zaista upoznala ljubav – sve dok ne susretne Armanda Duvala, zgodnog ali ne toliko imućnog mladića, koji se očajnički zaljubi u nju. No, na kraju umire siromašna i usamljena. Poslužila je kao inspiracija za Chopinov istoimeni balet, Verdijevu operu »La traviata«, Oscarom nagrađen mjuzikl »Moulin Rouge« te brojne druge balete, kazališne komade i filmove sa zvijezdama poput Lillian Gish, Eleonore Duse, Sare Bernhardt, Grete Garbo i Isabelle Huppert u naslovnoj ulozi.

Henry James nazvao je »Damu s kamelijama« jednom od najvećih ljubavnih priča svih vremena, dok ju je Actualité Littéraire opisao sljedećim riječima: »Portret nemoguće ljubavi osuđene na tragičan kraj, ali i nemilosrdna kritika društva koje oslikava.« Dumas je, prema vlastitom svjedočenju, napisao »Damu s kamelijama« uglavnom motiviran željom da riješi svoje financijske probleme. Unatoč tome, doživio je ogroman uspjeh i mladog Dumasa učinio književnom zvijezdom. U svojoj »Povijesti francuske književnosti« iz 1909. godine Gustave Lanson ukazuje na Dumasov »sentimentalni romantizam«, nazivajući ga »vizionarskim moralistom« koji piše o raspadu društva i obitelji te o instituciji braka. Smatra se i da je Alexandre Dumas sin osnivač pravca koji je u realističkoj dramaturgiji inaugurirao takozvani komad s tezom.

Možda se najviše urezao u pamćenje film »Camille« redatelja Georgea Cukora iz 1936. godine, u kojemu je lik Marguerite Gautier utjelovila nezaboravna Greta Garbo. Prema romanu Alexandrea Dumasa mlađeg scenarij su napisali James Hilton, Zoe Akins i Frances Marion, a uz Garbo su glumili Robert Taylor, Lionel Barrymore, Elizabeth Allan, Jessie Ralph i Henry Daniell. Ovako se navodi u opisu jednog od najromantičnijih filmova u povijesti:

»U kockarskim jazbinama i raskošnim budoarima, bogati muškarci ispoljavaju svoju volju, a žene postaju kurtizane zaslijepljene strašću. Jedna takva žena je Marguerite Gautier, pariška kurtizana u ljubavnoj vezi s mladim Armandom Duvalom. Njegov otac je preklinje da Armandu ne uništi karijeru i budućnost ženidbom što ona prešutno prihvati i ode. Kada je savlada teška bolest, otkriva da je Armand i dalje voli.«

»Camille« je imala veliku premijeru 12. prosinca 1936. u potpuno novom Plaza Theatru u Palm Springsu u Kaliforniji. Premijeri su prisustvovale mnoge poznate ličnosti. Malo pustinjsko odmaralište Palm Springs bilo je okrenuto naglavačke, uz svu uobičajenu gužvu za premijere. Proširile su se glasine da i Greta Garbo boravi u pustinjskom odmaralištu i da će prisustvovati premijeri, ali te su se glasine pokazale neutemeljenima. Izbjegavajući gužve i publicitet, Greta Garbo je i dalje ostala najtajnovitija pojava koja je ikada vladala filmskim platnima. Nakon premijere, kritičari su pohvalili film i sjajne glumačke izvedbe te rad Georgea Cukora.

»Traviata«, jedno od najpopularnijih opernih djela svih vremena, nastalo je također prema Dumasovoj »Dami s kamelijama«. Praizvedba Verdijeve »Traviate« održana je samo trinaest mjeseci poslije praizvedbe drame, 1853. godine. Verdi je s velikim žarom stvarao svoju »Traviatu« i utoliko je iznenađenje bilo veće kada je, tada već svjetski slavan skladatelj, s novim djelom doživio fijasko u venecijanskome kazalištu La Fenice. Verdi je djelo povukao i nakon godine dana ponovo ga izveo, ali u drugome venecijanskom kazalištu, Teatro San Benedetto, s pomnijim pripremama. Venecijanska publika se iskupila za neuspješnu praizvedbu i ovaj put uspjeh je bio golem te je »Traviata« krenula u svijet i postala jedna od najpopularnijih i najviše izvođenih opera, navodi HNK Zagreb.

Posljednje hrvatsko izdanje romana »Dama s kamelijama« je iz 2023. godine – objavilo ga je zagrebačko Znanje, u prijevodu Ive Klarića. Na zadnjim stranicama Dumas piše: »Vratih se u Pariz i ondje napisah ovu priču onako kako su mi je ispričali. Njezina se vrijednost sastoji jedino u njezinoj istinitosti, koju će joj možda osporavati… Čitatelju sam ispričao što sam doznao. To je bila moja dužnost. Nisam apostol poroka, ali ću plemenitu bol pripovijedati posvuda, gdje god je čujem da moli. Ponavljam, Margueritein je život izniman jer kad bi bio običan, ne bi vrijedilo truda zabilježiti ga.«