Monika Herceg i Željka Horvat Čeč / Foto: S. DRECHSLER
Govor o trećoj knjizi mlade i zapažene pjesnikinje nije u riječki Exportdrvo doveo puno ljudi, no tamo je definitivno bilo poezije. Poeziju »Vremena prije jezika« Željka Horvat Čeč okarakterizirala je kao ljubavnu, iako je u knjizi i puno drugačijih signala koji ljubav uzimaju kao okosnicu
povezane vijesti
RIJEKA – Trinaesti riječki sajam knjiga i festival autora Vrisak i u svome je drugom radnom danu između ostalih programa nastavio predstavljati dobru poeziju. I ovaj put, kao što je to bilo dan ranije s novom pjesničkom knjigom Olje Savičević Ivančević, kao nezaobilazan igrač pojavljuje se izdavač Fraktura, a u fokusu je bila nova, treća knjiga poezije Monike Herceg »Vrijeme prije jezika«.
Nije, nažalost, poezija Monike Herceg privela prevelik broj ljudi u Exportdrvo, gdje se događa većina programa ovogodišnjeg Vriska, a nije na predstavljanju knjige bio ni najavljeni Roman Simić, no on je bio opravdano spriječen doći.
Ipak, na predstavljanju je bila poezija, a bila je i njena autorica, jedan od najsvježijih pjesničkih glasova naše suvremenosti, takav koji »miri« prohtjeve zahtjevnijeg čitatelja s onima nešto manje zahtjevnog, glas za pjesnike i glas za one koji poeziju (gotovo) uopće ne čitaju pa ih oduševi mogućnost jezika koju nisu ni slutili, a nisu ni mogli, jer ne čitaju poeziju.
Ljubav je neizgovoriva
Moderatorica Željka Horvat Čeč, i sama pjesnikinja, poeziju čita, pa je tako pročitala sve zbirke Monike Herceg i razgovor vodila kronološki, od početnih pjesnikinjinih koordinata »Početnih koordinata«, preko »Lovostaja« do »Vremena prije jezika«. Popularno pitanje za Moniku Herceg uvijek je »pomirba« poezije koju piše i fizike koju studira, no Herceg se uvijek potrudi naći načina da o toj vezi kaže i nešto novo, pa smo tako čuli da joj je neugodno kad je nazivaju fizičarkom, jer ona to još nije. Studira, naime, i to u Rijeci, od čega su je obiteljske obaveze malo udaljile, no ona će taj fakultet svakako završiti.
– Tako su me jednom nazvali pjesnikinjom prije objava pa sam morala objaviti tri knjige – rekla je Herceg i posvjedočila poetičnost činjenice fizike da kad čovjek pogleda u zvijezdu gleda zapravo barem 1.000 godina unazad te da i zvijezda, kao čovjek, ima svoj život, od rođenja, preko stasanja do smrti.
Knjiga »U vrtložini«Danas će u sklopu Vriska u Exportdrvu u 19 sati biti predstavljena knjiga autorice Zoje Strenja-Šolaja iz Rijeke, koja je do sada objavila zbirku priča »Danoćev savršeni svijet« te romane »Reptili« i »Roundabout«. Roman »U vrtložini« objavljen je ove godine u renomiranoj nakladničkoj kući Disput. Predstavit će ga književnik, kritičar i publicist Nikola Petković. U recenziji Božidar Alajbegović naveo je: »Zoja Strenja-Šolaja izbjegava eksplikaciju i ostavlja čitatelju da sam zaključuje te se ne radi o angažiranoj, aktivističkoj književnosti koja prepisuje zbilju, već o umjetničkoj obradi brojnih aspekata životne stvarnosti suvremenog čovjeka u Hrvatskoj.« |
Poeziju »Vremena prije jezika« Željka Horvat Čeč okarakterizirala je kao ljubavnu, iako je u knjizi i puno drugačijih signala koji ljubav uzimaju kao okosnicu, ali gotovo u formi pjesničkoga definiranja pojma, takvog koje traži od čega je ona sazdana, više nego što ju uzima kao gotovu činjenicu. Zadržano je to i u stavu Monike Herceg koja tumačeći naslov »Vrijeme prije jezika« kaže da je ljubav zapravo neizgovoriva.
Iskaz o pticama
– Mi upisujemo stvari u te naše tekstove, ali ono kad se mi možemo sporazumijevati gestikulacijom, dodirom, zagrljajima, ljubavi je daleko bitnije od riječi. Svaka čast svim pjesmama ljubavi, ali ljubav je ono što se dogodi prije i poslije riječi i često je neizgovoriva pa mi je naslov dobro došao da progovorim o nečemu što je zapravo neizrecivo. Sama emocija ljubavi toliko izmiče pisanju – rekla je Herceg.
Čeč je primijetila da se prema kraju knjige sve više pojavljuju ptice, a pjesme se skraćuju. Herceg je pojasnila da su pjesme zadnjeg ciklusa nastale još i prije pjesama iz »Početnih koordinata«. Jedino je posljednja pjesma toga ciklusa, i posljednja pjesma zbirke, nastala promišljeno kao takva. Čeč je pjesnikinju potom zamolila da pjesmu i pročita pa su okupljeni mogli čuti »Iskaz o pticama«.
Bilo je govora i o nagradama, kojih se Herceg nakupila u kratkom roku te rekla da ni sama ne zna koliko su joj pomogle, jer neke stvari, pa i neki prijevodi, dogodili su joj se i prije njih, no njihova financijska strana nikako nije zanemariva, a i Herceg vjeruje da su je nagrade odvele na mnoge festivale, i izvan naše zemlje, na kojima je upoznala razne ljude koji su potom postajali važan dio njenog života.
