Želja je svakog književnika svoje djelo predstaviti tako da se shvati srž napisanog, a u tom nimalo jednostavnom cilju danas je uspio poznati hrvatski novinar te odnedavno i vrsni književnik Milan Majerović Stilinović.

Naime, njegova druga knjiga, hvaljeni roman »Srce mog medvjeda«, nastala je na temelju istinite životne priče Marka Turka, goranskog osobenjaka koji je krajem 19. stoljeća na Risnjaku izgradio drvenu kolibu u kojoj je, odvajajući se od obitelji, samovao nekoliko mjeseci godišnje prikupljajući ljekovito bilje, družeći se sa životinjama i uživajući u suživotu s prirodom.

Roman o životu

Za svojih brojnih planinarskih pohoda Gorskom kotaru Majerović Stilinović saznao je za tu priču, posjetio lokaciju nekadašnje Markove nastambe koju su djelatnici NP »Risnjak« označili i nazvali Markov brlog te inspiriran svime time napisao roman »Srce mog medvjeda«, roman o životu Marka Turka, ali i o nužnosti poštivanja i čuvanja prirode.

Knjiga već bilježi odličan odaziv kod čitatelja, dobro je odrađeno i nekoliko promocija, ali ova današnja zaista je bila posebna. Jer Milan Majerović Stilinović je stotinjak danas nazočnih posjetitelja predstavljanja svog romana poveo iz Crnog Luga upravo k – Markovom brlogu!

Posjećena je, dakle, lokacija koja je i potaknula želju za stvaranjem romana. Odnosno krenulo se doslovce stazama Marka Turka (1859. – 1942.), čovjeka koji je pred sto i četrdesetak godina kročio tim šumskim putevima i puteljcima, obilazio livade tražeći ljekovito bilje, divio se letu ptica, promatrao životinje u miru i carstvu šume…

Tri temeljne postavke

Uvod posjeti Markovom brlogu – za neke potom i nastavak uspona prema vrhu Risnjaka – bilo je druženje u sali NP Risnjak gdje je goste pozdravio Mario Antolić, ravnatelj te ustanove istaknuvši kako knjiga »Srce mog medvjeda« sadrži tri temeljne postavke zaštite prirode: edukaciju, zaštitu i promociju.

– Ova nas knjiga uči kako se treba odnositi prema prirodi koja će biti blaga prema nama, ako smo mi blagi prema njoj – rekao je Antolić.

U ime nakladničke kuće »Libricon« Željko Žarak s pravom je ustvrdio kako je predstavljanje priređeno na najautentičnijem mogućem mjestu, autor dizajna naslovnice Ante Magzan nazočnima je predstavio način na koji je nastala ne samo naslovnica već i brojne druge ilustracije koje će možda poslužiti za izradu slikovnice.

Roman Simić je iznoseći svoj stav o ovoj knjizi rekao kako knjiga dolazi iz dobra mjesta, iz srca i od dobrog čovjeka, a sam autor je uz zahvalu svima koji su nazočili predstavljanju izrazio želju da ova knjiga svakoga od njih potakne da i sam u šumama i planinama Gorskog kotara, ili možda negdje drugdje, pronađe svoju priču.

Sve što želite znati o medvjedima

Dio predstavljanja bili su i brojni zanimljivi podaci o medvjedima koje je iznio Slaven Reljić, jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za ovu lijepu životinju.

Tako se, primjerice, moglo saznati da prosječna ženka teži do 160 kg, a mužjaci su dvostruko teži pri čemu je za sada goranski rekorder 394 kg težak medo s područja Mrkoplja.

Prvu telemetrijsku ogrlicu na goranskom području dobila je, zahvaljujući trudu i radu Đure Hubera i Alojzija Frkovića, 1981. godine medvjedica Lili, a do danas je na goranskom području tim oblikom proučavanja praćeno 13 medvjeda.

Prehrana medvjeda u najvećoj je mjeri – čak 85 posto – vezana uz biljnu hranu, a od na goranskom području praćenih medvjeda najaktivniji je bio Miljenko (ime je dobio po bivšem ravnatelju NP Risnjak) koji je pokrivao 342 kilometra i kretao se od Slovenije do Klane, Rupe i Bakra.