Danas počinje 16. Vrisak, festival autora i sajam knjiga, koji ove godine u riječki kvart kulture »Benčić« donosi više od pedeset programa – promocija, predstavljanja, razgovora i tribina, uz popratni likovni, glazbeni i filmski program u kojemu će sudjelovati gotovo stotinu umjetnika. Organizator festivala je izdavačka kuća V.B.Z., u suradnji sa svojim partnerima iz Art-kvarta: Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Dječja kuća, Gradska knjižnica Rijeka i Art-kino.

Jedna od misija Vriska je i poticanje i populariziranje čitanja pa je tako i ove godine pripremljen bogat program za najmlađe čitatelje – Vrisak Junior, koji će se održavati u Dječjoj kući, a svaki dan održavat će se i cjelodnevne igraonice koje će tematski biti posvećene knjizi i čitanju. Ovogodišnji Vrisak donosi i jednu novost – osim programa za najmlađe, organizirani su i srednjoškolski i studentski programi – Brusilica za srednjoškolce (program u kojem će se gosti Vriska družiti i razgovarati o književnosti sa srednjoškolcima) te Studentski Vrisak na kojem će studenti čitati svoja književna djela. Program za srednjoškolce osmislila je i organizirala profesorica Helena de Karina, a natječaj za studente provela je književnica Dunja Matić, koja će program i voditi.

Rijeka Calling

Večernji program održavat će se u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, ali ove godine na dvjema scenama – u atriju će se predstavljati najzanimljivija i najintrigantnija književna izdanja i pisci, a na prvom katu, u Jaslicama MMSU-a, održavat će se okrugli stolovi i rasprave. Vrisak se svake godine trudi u svoje programe uvrstiti što više riječkih autora i umjetnika, ali ove se sezone pojavio cijeli niz zapaženih djela i projekata riječkih umjetnika pa je taj dio programa posebno bogat.

Većina njih nastupit će u programu Rijeka Calling, ali mnogi će sudjelovati i u ostalim programskim cjelinama pa će se tako ove godine na Vrisku predstaviti Igor Beleš, Tea Tulić, Nikola Petković, Eva Simčić, Laura Marchig, Enver Krivac, Sebastian Kukavica, Dora Šustić, Maja Marchig, Andrea Žic Paskuči, Damir Stojnić… U sklopu programa »U fokusu« Vrisak uobičajeno predstavlja najznačajniju domaću i regionalnu književnost, a publika će imati priliku saznati nešto više o književnom radu i novim knjigama Damira Karakaša, Slobodana Šnajdera, Stipe Božića, Tvrtka Jakovine, Velibora Čolića, Marine Šur Puhlovski, Gorana Gerovca, Zorana Ferića, Milana Majerovića-Stilinovića i drugih.

Strane autorice

Vrisak redovito podupire i Kreativna Europa, a u ovom izdanju Vriska u tom će segmentu biti predstavljeni distopijski romani dviju autorica sa sjevera našeg kontinenta. U četvrtak 14. rujna u 19 sati bit će predstavljen potresan roman švedske autorice Ninne Holmqvist »Ustanova«, a u petak 15. rujna u 19 sati roman »Sjećanje vode« finske autorice Emmi Itäranta. Vrisak je u Rijeku pozvao i Andreja Blatnika koji će u Book caffeu Dnevni boravak predstaviti svoj priručnik kreativnog pisanja. Također, Vrisak nudi i dvije izložbe koje će se premijerno otvoriti za vrijeme festivala – »Godardove kutije« u Jaslicama Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, a u velikom izložbenom prostoru MMSU-a bit će otvorena međunarodna skupna izložba »Mreža motovunskih susreta«.

Drago Glamuzina, programski direktor Vriska

Foto Marko Gracin

Već smo prošle godine najavili da se Vrisak nakon dugogodišnjeg lutanja po raznim gradskim prostorima namjerava napokon trajno skrasiti u Art-kvartu »Benčić«. I da želimo tamošnje institucije »iskoristiti« ne samo kad je riječ o pozornicama i prostorima nego i veliki kreativni potencijal ljudi koji u njima rade, te u suradnji s njima složiti još atraktivniji, raznovrsniji i bogatiji program. Činilo nam se da nema ništa logičnije nego da umjetnički kvart, u kojem su dva važna muzeja i Gradska knjižnica s Dječjom kućom postane dom riječkog književnog festivala, koji se u prethodnih 15 godina etablirao kao jedno od najvažnijih regionalnih književnih okupljanja.

Naravno, nismo samo pričali o tome. Uvjereni smo da se prvi rezultati vide već u objavljenom programu 16. Vriska. Glavna festivalska scena bit će i ove godine u atriju Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, ali dodali smo i drugu pozornicu, na katu muzeja, u prostoru Jaslica, gdje će se paralelno sa središnjim programom održavati tematske rasprave potaknute važnim književnim izdanjima. Uz sve to, Muzej će za vrijeme Vriska otvoriti dvije bitne izložbe, što je značajan programski iskorak festivala.

U Art-kinu je premijera filma »Smrt djevojčice sa žigicama«, a prije premijere predstavljeno je i novo izdanje poznatog Ferićevog romana po kojem je film snimljen, pa su tako zainteresirani mogli u jednoj večeri čuti o kakvom je romanu riječ, i zašto je i kako film snimljen te na kraju pogledati film. To je možda najočigledniji primjer kako suradnja dviju institucija publici može ponuditi potpuniji umjetnički doživljaj.

Vrisak je i u prethodnim izdanjima surađivao s Dječjom kućom u kojoj su organizirana predstavljanja dječjih knjiga i slikovnica, ali novost je da će ove godine biti organizirane i cjelodnevne tematske igraonice, tako da će roditelji moći doći s djecom, ostaviti ih u Dječjoj kući, posjetiti neku književnu promociju, kupiti knjigu ili jednostavno družiti se uz knjige, glazbu i piće s književnicima u dvorištu Art-kvarta. Ukratko, želimo da Art-kvart u tih desetak dana postane jedinstveni festivalski prostor i mjesto izlaska za brojne Riječane.

Jedna od trajnih misija Vriska je poticanje i populariziranje čitanja pa smo tako ove godine uz bogat program za najmlađe, organizirali i srednjoškolski i studentski program. U programu Brusilica za srednjoškolce gosti Vriska družit će se i razgovarati o književnosti sa srednjoškolcima, a na Studentskom Vrisku će sami studenti čitati svoja književna djela.

Dakle, Vrisak se širi i raste, a to zorno pokazuje i ovogodišnji program – više od 50 događanja i gotovo 100 umjetnika koji će u njima sudjelovati. Mnogi od njih su naravno Riječani. Vrisak se svake godine trudi u svoje programe uvrstiti što više riječkih autora i umjetnika, a ove se sezone pojavio cijeli niz nacionalno zapaženih djela i projekata riječkih umjetnika pa je taj dio programa posebno bogat. Većina će nastupiti u programu Rijeka Calling (Igor Beleš, Tea Tulić, Enver Krivac, Eva Simčić, Laura Marchig, Sebastian Kukavica…), ali mnogi će sudjelovati i u ostalim programskim cjelinama.

U sklopu programa »U fokusu« uobičajeno predstavljamo recentna i zapažena izdanja domaće i regionalne književnosti, pa će publika imati priliku saznati nešto više o novim knjigama Damira Karakaša, Slobodana Šnajdera, Srđana Valjarevića, Stipe Božića, Tvrtka Jakovine, Velibora Čolića, Marine Šur Puhlovski, Gorana Gerovca, Zorana Ferića, Dore Šustić, Milana Majerovića-Stilinovića…

Festival redovito podupire i Europska unija, a u ovom izdanju Vriska u tom će segmentu biti predstavljeni distopijski romani dvije autorice sa sjevera našeg kontinenta – roman »Ustanova« švedske autorice Ninne Holmqvist te roman »Sjećanje vode« finske autorice Emmi Itäranta. S autoricama će uz prevoditeljice i urednice razgovarati književnica Đurđica Čilić.

Posljednji program svakog dana rezerviran je za Book caffe Dnevni boravak, gdje smo u programu »U dvoje u Dnevnom« odlučili na jednoj promociji odjednom predstaviti dva autora, dva djela, dva književna svijeta. Predstavit ćemo tako u paru splitskog pjesnika s haškom adresom Damira Šodana i beogradskog pisca Zvonka Karanovića, nove knjige poezije Nikole Petkovića i Andree Žic Paskučija, Makedonca Vladimira Jankovskog i Vesnu Marić, koja živi u Velikoj Britaniji i piše na engleskom, svima omiljene Senka Karuzu i Marka Tomaša, majstore pisanja na slengu Vladu Bulića i Dalibora Šimpragu, nagrađivane Martinu Vidaić i Ivanu Šojat te nove knjige poezije Ivane Bodrožić i Maje Marchig.

A nakon čitanja u »Dnevnom«, slijedi noćni after, iliti druženje pisaca i publike, naravno uz glazbu, a ovdje ćemo izdvojiti tek koncert na kojem će Damir Šodan izvoditi songove Leonarda Cohena u svom prepjevu.

Ivan Šarar: Razgovori s povodom

Serija Razgovora s povodom donosi tri druženja potaknuta aktualnim knjigama i naznačuju tematska područja kojima se Vrisak želi baviti i u budućnosti, kao mjesto angažirane i slobodoljubive javne polemike.

»Strah od pamćenja«, razgovor motiviran objavom istoimene knjige dr. sc. Natke Badurina (Disput) uz autoricu sukreiraju i dr. sc. Tea Perinčić (PPMHP), Melita Sciucca (Unione Italiana), dr. sc. Vjeran Pavlaković i dr. sc. Ivan Jeličić (FFRI), Miha Kosovel (Društvo humanistov Goriške). Razgovor je osim samom knjigom motiviran i željom da se Vrisak s posebnom pažnjom posveti suradnji s najbližim geografskim, ali i identitetskim susjedima iz Slovenije i Italije, ali i kulturom lokalnih sjećanja. Program se realizira u suradnji s PPMHP – Rijeka i suradnički povezuje bivšu i buduću Europsku prijestolnicu kulture – Rijeku 2020 i Novu Goricu 2025.

Literarni prvijenac kultnog glazbenog producenta Ricka Rubina »Kreativni čin: način postojanja« (Planetopija) povod je da u verbalno-muzički ring uđu Vlado Simčić – Vava, Enver Krivac, Matej Zec, Kristian Benić i Ivan Šarar i kroz razgovor o knjizi, ali i onkraj nje, pokušaju dodatno osvijetliti zabavne, ali i mračne zakutke stvaralaštva i glazbene produkcije uz glazbena intermezza u vidu odabranih songova s Rubinovim potpisom.

Riječku poslasticu predstavlja »I have never been to America«, promocija jedinstvene fotomonografije Filipa Koludrovića (SAMIZDAT), u potpunosti generirane korištenjem AI-ja, što je u ovako zahtjevnom i obimnom formatu globalno jedinstven fenomen. Uz autora u razgovoru sudjeluju i Leila Topić (MSU) i Damir Urban.

Kristian Benić: Vrisak Junior

Gradska knjižnica Rijeka se kroz Dječju kuću uključuje i ove godine u program festivala Vrisak i to kroz poseban izdanak Vrisak Junior. Dječja kuća dom je igre i smijeha i središnje je gradsko mjesto u kojem se nastanila dječja književnost uz Dječji odjel Stribor, a čitanje i priče od malih nogu danas su jedan od središnjih pedagoških principa.

U sklopu programa održat će se pet zabavnih književnih susreta s Moreom Banićević, Hrvojem Kovačevićem, Marijanom Križanović, Mirnom Brođanac i Nenom Pavelić na kojima će naglasak biti na približavanju kreativnog procesa. Sve dječje promocije počet će u 11 sati.

Također, održavat će se tijekom cijelog festivala igra rješavanja zagonetki Tragaonica svakim danom od 8 ujutro do 20 navečer, a cijela će se Dječja kuća onda pretvoriti u jednu veliku, tajnovitu priču. Organizirali smo i posebno subotnje izdanje dječje radionice stripa Stripko pod vodstvom Nicol Nefat sa slobodnim ulazom za sve one koji žele strip i malo stvarati. Tijekom svih književnih susreta za »velike«, svako predvečerje, vrata Dječje kuće su otvorena za sve »malene« koji se žele igrati, tražiti priče i knjige u dječjoj knjižnici.

Slobodanka Mišković: Filmovi

Foto Vedran Karuza

Novu filmsku sezonu Art-kino otvorilo je premijerom nove domaće krimidrame »Smrt djevojčice sa žigicama« Gorana Kulenovića, nastale prema istoimenom hit-romanu nagrađivanog hrvatskog književnika Zorana Ferića, uz gostovanje redatelja filma, glumica Jelene Lopatić i Aleksandre Stojaković Olenjuk te glumaca Jasmina Mekića i Denisa Brižića. Riječka premijera filma održana je ususret 16. ediciji Riječkog festivala autora i sajma knjiga Vrisak, zbog čega je istog dana u atriju Art-kina održano predstavljanje novog izdanja Ferićeva prvog romana i bestselera u kojem su sudjelovali glavni urednik VBZ-a Drago Glamuzina, riječki književnik i sveučilišni profesor Nikola Petković te sam autor romana, Zoran Ferić.

Posebna projekcija višestruko nagrađivanog filma »Val« Dennisa Gansela održava se u Art-kinu u ponedjeljak 11. rujna u 12 sati u sklopu 16. Vriska, a po završetku projekcije slijedi razgovor o mirovnom obrazovanju, filmu »Val« i romanu »Listanje kupusa« u kojem sudjeluju Nebojša Zelič (Centar za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci), Igor Beleš (autor romana »Listanje kupusa«), Kruno Lokotar (urednik romana »Listanje kupusa«) i Helena de Karina (srednjoškolska nastavnica). Projekcija filma i popratni razgovor namijenjeni su svim zainteresiranim srednjoškolcima u cilju osvještavanja važnosti nenasilne komunikacije i mirovnog obrazovanja, naročito iz perspektive umjetnosti u mirovnom obrazovanju i djelovanju, posebice kada su u pitanju djeca i mladi. Ulaz na program slobodan je za sve posjetitelje.

Dunja Matić Benčić: Studentski program

Foto Vedran Karuza

Ove godine festival Vrisak je obogaćen i studentskim programom. U suradnji s Janom Ažić iz Studentskog kulturnog centra pri Sveučilištu u Rijeci u lipnju je pokrenut natječaj na koji su sve studentice i studenti mogli poslati ogledne primjerke svoje proze i poezije. Od pristiglih prijava izabrano je sedam autorica i autora čiji su se radovi posebni istakli. Među njima ima i onih kojima je ovo prvo javno izlaganje, ali i onih koji su već objavljeni i nagrađivani. Njihove pjesme i priče mogli su se poslušati u Book caffeu Dnevni boravak, a čitani su radovi Anje Matić, Dalena Belića, Luke Premera, Paule Horvat, Lovra Šimeka, Madhu Marie-Louise Hadžić i Katarine Bošnjak, a neke radove izvela je mlada glumica Dora Čiča. Cilj ovog programa bilo je potaknuti da se i studentsku populaciju uključi u festivalska događanja, ne samo kao konzumente već i kao aktivne sudionice i sudionike koji kreiraju kulturno-umjetnički sadržaj.

Branka Benčić: Izložbe

Foto Marko Gracin

Pred nama je uzbudljiv tjedan u MMSU-u. Programi festivala Vrisak uvijek u Muzej dovode jako velik broj publike, a ove se godine Muzej i programski uključio. U okviru programa otvorenja u nedjelju, kao pedotvorenje manjem prostoru Jaslice na prvom katu u 18.30 u suradnji s Tanjom Vrvilo i Filmskim mutecijama otvara se izložba fotografija »Godardove kutije« Stéphana Crasneansckog koja je posvećena arhivu nedavno preminulog redatelja Jean-Luca Godarda, kao svojevrsni Godardov testament, a predstavljene fotografije okupljene su u fotoknjigu »Ono što ostavljamo za sobom?« Izložba fotografski odgovara na pitanje iz naslova – što nam u nasljeđe ostavlja Godard – osim filmskog opusa, ove fotografije kutija prikazuju i na specifičan način uokviruju njegov istraživački radni materijal – knjige, role, slike, odnosno reprodukcije… Godardov osobni muzej filmskog stoljeća kao studiju filmskog samoarhiviranja.

Druga izložba u Muzeju velika je izložba u središnjem izložbenom prostoru i središnja izložba ove izložbene sezone u Muzeju, koja se otvara u utorak 12. rujna, studijska je međunarodna skupna izložba »Mreža motovunskih susreta«, posvećena istraživanju i valorizaciji međunarodnih susreta umjetnika u Motovunu između 1972. i 1983. godine. U tom je razdoblju organizirano 11 susreta na kojima je sudjelovalo više od 100 umjetnika, koje danas smatramo antologijskim. Izložba se realizira kao međumuzejska suradnja između MMSU-a, Muzeja grada Pazina koji čuva vrijednu i rijetko izlaganu i relativno nepoznatu likovnu zbirku posvećenu Motovunskim susretima te MSU Zagreb koji je od 1976. bio suorganizator. Motovunski susreti mapirali su nove umjetničke pojave i njihov ulazak u javni prostor, poput tada novih medija, prve videoradionice u Jugoslaviji, mogućnosti eksperimenta i pejzaža u fotografiji, a posebno se ističe tema urbanih intervencija, dok su se od osamdesetih bavili pojavom nove slike. Susreti su otvorili nove mogućnosti suradnje talijanskih i jugoslavenskih umjetnika, internacionalizaciju umjetničkog prostora, interes za suvremene umjetničke prakse i recentna zbivanja u umjetnosti, prostor za susrete, razmjenu ideja i zajednički rad. Na motovunskim susretima sudjelovali su Marina Abramović, Bojan Bem, Zvjezdana Fio, Sanja Iveković, Nina Ivančić, Jagoda Kaloper, Ivan Kožarić, Živa Kraus, Jusuf Hadžifejzović, Tomislav Gotovac, Julija Lozzi, Dalibor Martinis, Zdravko Milić, Dora Maurer, Francois Morellet, Michele Sambin, Duba Sambolec, Mladen Stilinović, Mauro Stipanov, Ulay, Goran Trbuljak, Luigi Viola i drugi.