ZAGREB – U velikoj dvorani Matice hrvatske održan je Kolokvij u povodu 80. obljetnice rođenja Luka Paljetka. O akademiku Paljetku, pjesniku, dramatičaru, prozaiku, prevoditelju, lutkaru i slikaru, čovjeku koji pripada uskom krugu najčitanijih i najplodnijih suvremenih hrvatskih književnika, o njegovu stvaralaštvu i dosadašnjem književnom opusu, izlagali su eminentni književnici i sveučilišni profesori. No, koliko god možda i ne bilo uobičajeno, vrijedno je ovaj tekst početi riječima onoga zbog kojeg je kolokvij i održan.

– Ja sam stari matičar, jedan od vrlo starih matičara ne samo po godinama, nego i po članstvu. Ušao sam u Maticu ‘68. i Maticu osjećam kao neku vrstu institucije koja je, s jedne strane, pomogla mome oformljavanju, a s druge strane mislim da je ona razvojna institucija u zemlji kada je kultura postala samo potrošnja. Matica se tu, čini mi se, još uvijek trudi, ne uvijek, ali trudi, da kultura ne bude samo potrošnja, nego da kultura troši potrošnju. U tom smislu je lijepo da su se sjetili ovog mog jubileja i objavili dvije moje knjige u posljednje vrijeme. Naime, zadnja Hamletova poruka svome prijatelju Horaciju jest – sjećaj me se. Ako te se nitko ne sjeća, onda je sve promašeno – kazao nam je Luko Paljetak.

Bogat opus

Na početku ovog svečanog susreta nazočne je pozdravio predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran, kazavši kako je više nego prirodno da Luko Paljetak baš u središnjici Matice hrvatske obilježava svoju značajnu obljetnicu. Jer, kako reče, biografija Luka Paljetka kazuje koliko je bio vezan za Maticu hrvatsku, i središnjicu u Zagrebu i ogranak u Dubrovniku, ali i za brojne ogranke Matice diljem Hrvatske. Pročitao je pritom Gavran i nekoliko rečenica knjige Natalije Vorobjove »2020.«, koja pišući o svom prijateljstvu s Paljetkom, među ostalim kaže: »Sve što je činio, činio je za čistu peticu. Vodeći intelektualac, najpoznatiji hrvatski pjesnik, prozaist i dramaturg, fantastičan slikar, kompozitor, esejist i kritičar, izvanredan književni prevoditelj s nekoliko stranih jezika, akademik. Da, on je znao i umio sve!«

Uslijedio je niz izlaganja o bogatom Paljetkovom opusu. Akademik Krešimir Nemec predstavio je akademika Paljetka kao književnog znanstvenika i esejista. Kristina Grgić govorila je na temu »Novi eseji Luka Paljetka o svjetskoj književnosti«. Djelo »Nebeski parketar« predstavo je Božidar Petrač, dok je o Paljetkovim romanima govorio Antun Pavešković. Helena Sablić Tomić kazivala je o vezi Luka Paljetka i Večernjakove kratke priče, a Helena Peričić o tome kako su ona i gospar Luko pisali o »Trogirskom vojvodi«.

Meštar od svega

O likovnosti Luka Paljetka govorio je Milan Bešlić, a o njegovu bavljenju glazbom Darko Matičević. Valjalo je to učiniti jer, kako reče Nemec, Luko Paljetak je svestrani čovjek, obdaren mnogobrojnim, raznovrsnim sposobnostima i talentima, no snaga njegove umjetničke, pjesničke riječi kao da je gurnula malo u drugi plan aktivnosti u kojima je također postigao visoke i nezaobilazne stvaralačke domete. Nemec se tako osvrnuo na Paljetkov književno-znanstveni i esejistički rad, opus koji je, kako je istaknuo, respektabilan i u kvalitativnom i u kvantitativnom smislu. Istaknuo je Nemec kako je samo iz književne kroatistike Paljetak objavio desetak knjiga i toliko znanstvenih radova da bi njima mogao baciti u sjenu brojne znanstvenike, pa čak i one s najvišim znanstvenim stupnjem.

– Luko Paljetak je s pravom nazvan meštar od svega, kako glasi naslov dokumentarnog filma o njemu. On nije samo veliki pjesnik, prevoditelj, slikar, nego i vrlo značajan književni znanstvenik. Književna djela tumačio je uvijek u skladu s izraženom estetikom, a to znači lucidno, razigrano, ali uvijek s ukusom i mjerom – kazao je Nemec.