'Bila sam žohar'

Knjiga Jelene Alfirević progovara o iskonskom problemu nasilja nad ženama

Kim Cuculić

Jelena Alfirević, mlada splitsko-zadarska književnica

Jelena Alfirević, mlada splitsko-zadarska književnica

»Bila sam žohar« knjiga je o Ženi-Žoharu koja u intimnom, društveno-aktivističkom i biblioterapijskom ključu, progovara o iskonskom problemu nasilja nad ženama – silovanju, koje je detaljno opisano u knjizi, a uklopljeno je u aktualnu pandemiju koronavirusa



SPLIT  U Dioklecijanovoj palači, u Kući jezika i kulture Prokultura, održano je predstavljanje psihološko-egzistencijalnog i filozofskog književnog prvijenca »Bila sam žohar« (Matica hrvatska, 2021.) mlade znanstvenice i književnice, rođene Splićanke (1992.) Jelene Alfirević, koja predaje književnost na Sveučilištu u Zadru. Povod predstavljanju knjige bio je Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.



»Bila sam žohar« knjiga je o Ženi-Žoharu koja u intimnom, društveno-aktivističkom i biblioterapijskom ključu, progovara o iskonskom problemu nasilja nad ženama – silovanju, koje je detaljno opisano u knjizi, a uklopljeno je u aktualnu pandemiju koronavirusa s kojom je svijet na globalnoj razini suočen pa je riječ o tjelesnom, emocionalno-psihološkom i alegorijskom silovanju. Načelom mimeze i analogije – metamorfozom – književnica ženu pretvara u Žohara, ženskog pandana Gregoru Samsi, intertekstualno snažno komunicirajući s klasikom svjetske književnosti, Kafkinom »Preobrazbom«.



Nezaštićena Žena-Žohar dalje putuje pasionski put križnim postajama svoje ranjene duše, u narativnoj organizaciji od četrnaest nejednakih poglavlja, u čemu se ogleda biblijska intertekstualnost. Kraći dio knjige prije nepunu godinu dana (u prosincu 2020.) nagrađen je na Međunarodnom književnom natječaju »Zašto skrivaš lice?« CeKaPea i Centra za participaciju žena u društvenom životu (Rijeka).
Naracija je obogaćena autoričinim samostalno oslikanim ilustracijama (autorica je oslikala i naslovnicu), vlastitim kolažima, kaligramima koji prikazuju silovanje te slikarskim prilozima splitske slikarice Ence Kovačević, a slike u knjizi se mogu samostalno iščitati kao pasijske slikopriče.