Na Sajmu knjiga u Leipzigu, koji se održava od 15. do 18. ožujka 2018. godine, Hrvatsku će predstavljati dvoje autora. To su Ivana Šojat sa svojom zapaženom zbirkom priča »Emet i druge priče« i Igor Štiks, koji je 2017. godine svoj opus obogatio romanom »Rezalište«. Šojat i Štiks nastupaju u okviru već tradicionalnog književnog programa Tradukija, čime se nastavlja višegodišnja praksa zajedničkog nastupa s ostalim članicama ove međunarodne kulturne mreže.

Ovogodišnje izdanje pod nazivom »Puno je toga za otkriti – Iz života europskih manjina« tematizira kulturnu raznolikost manjinskih skupina, bez obzira na obilježja koja ih čine manjinama (etničke, zemljopisne, rodne, duhovne…), kaže Marija Šiško zadužena za Samostalni sektor za medije u Ministarstvu kulture, ističući da su zahvaljujući takvoj programskoj suradnji nastupi hrvatskih autora uključeni u puno širi kontekst predstavljanja književnosti s područja srednje, istočne i jugoistočne Europe, ali i autora iz Švicarske i Kneževine Lihtenštajn, koje su također članice mreže. Predstavljanja u okviru Tradukijeva programa odvijaju se na posebnim sajamskim forumima, ali i brojnim izvansajamskim lokacijama, što je posebnost Lajpciškog sajma knjiga kao sajma posvećenog autorima i promicanju čitanja.

Budući da ove godine postoji i programska suradnja između mreže Traduki i međunarodne organizacije Forum slavenskih kultura – a Hrvatska je članica obiju organizacija – u okviru tih programskih točaka nastupit će i Slavenka Drakulić sa svojim romanima »Mileva Einstein« te »Dora« i »Minotaur«.

Odlična platforma

Što se tiče kriterija za odabir književnika, Šiško naglašava da se estetska izvrsnost podrazumijeva te da je poželjno postojanje objavljenih ili ugovorenih prijevoda na njemački jezik, a autor u svojim djelima mora tematizirati različite aspekte naslovne teme programa. Spomenuti autori i djela doživjeli su unisono afirmativnu ocjenu književne kritike i Ministarstvo je u njihovu odabiru uvažilo ocjenu struke.

– Svojom programskom koncepcijom, formatom i fokusom na srednjoj, istočnoj i iugoistočnoj Europi Lajpciški sajam za zemlje s razmjerno malenim brojem govornika kao što je Hrvatska odlična je platforma koja nam omogućuje da pokažemo svoj kulturni kapital i potencijale, predstavimo svoje autore, privučemo pozornost čitatelja i povećamo vidljivost na europskoj književnoj sceni – kaže Šiško.

Neosporna je činjenica da je u našim medijima taj sajam marginaliziran. Na upit zašto je to tako u Ministarstvu odgovaraju da samo pitanje pogađa u srž problema, ali oni nažalost mogu samo upozoriti na važnost praćenja nastupa naših autora na tom sajmu.

Prošle je godine bilo dosta kritika od samih sudionika, konkretno Damira Karakaša, na izgled našeg štanda – vizualno jako siromašan, oskudan izbor knjiga i sve skupa tužno na svega 18 četvornih metara. U Ministarstvu kulture smatraju da je svaka kritika dobrodošla, kao i prijedlozi za poboljšanje, ali se s navedenom konstatacijom ne slažu.

Izdavači bez interesa

– O nacionalnim nastupima izdavača na sajmovima, učinkovitoj promidžbi autora i književnosti, formatima i modelima nacionalnih nastupa Ministarstvo je u više navrata razgovaralo s predstavnicima svih dionika knjižnog lanca. Nažalost ti razgovori nisu pokazali jasno očitovanje interesa izdavača za prisutnost u Leipzigu, niti su iznjedrili jasnu koncepciju nastupa. U želji da očuva kontinuitet hrvatske nazočnosti na Sajmu knjiga u Leipzigu MK je i ove je godine zakupio štand na uobičajenoj poziciji.

Štand je otvorene dispozicije, na križanju glavnih komunikacijskih putova, čime se veličina štanda vizualno povećava, a granice između prostora štanda i javnog prostora postaju fluidne. S obzirom na to da izdavači nisu pokazali interes za fizičkom prisutnošću na štandu, a ni za komercijalnom prezentacijom svojih portfelja, zakupljena kvadratura od 18 četvornih metara više je nego dovoljna da se izlože knjige autora koji nastupaju u programu, probrani noviteti iz produkcije te promidžbeni materijali – obrazlaže Šiško stavove u Ministarstvu kulture koje je 2017. godine financiralo projekt vizualnog identiteta i izradu modularnog postava štanda, koji je Zajednica nakladnika i knjižara predstavila na Sajmu knjiga u Frankfurtu. Ove je godine Ministarstvo zakupilo ponovno 18 četvornih metara praznog prostora za što je izdvojeno 3.618 eura, a Zajednica je preuzela uređenje tog prostora odgovarajućim modularnim elementima te transport štanda i knjiga.

Nastup na ovom jednom od prestižnih njemačkih sajmova za Hrvatsku je prilika za veliku reklamu. O konkretnim značajkama sajma te o poslovnim interesima izdavača i njihovim razlozima za (ne)izlaganje u Ministarstvu ne žele spekulirati, ali najavljuju nastupe hrvatskih književnika i nakladnika i na sajmovima u Bologni, Sarajevu, Beogradu i Frankfurtu.