Knjiga

“I am Jugoslovenka” Jasmine Tumbaš: Priča o ženskom otporu

Ervin Pavleković

Jasmina Tumbaš na predstavljanju knjige u riječkom MMSU-u / Foto ANA KRIŽANEC

Jasmina Tumbaš na predstavljanju knjige u riječkom MMSU-u / Foto ANA KRIŽANEC

Knjiga Jasmine Tumbaš analizira feministički otpor u umjetničkim praksama od konceptualne umjetnosti, performansa, videoradova, filmske i pop glazbe, do lezbijskog aktivizma te novinskih fotografija snajperistica u jugoslavenskim ratovima



U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti nedavno je predstavljena knjiga Jasmine Tumbaš »I am Jugoslovenka: Feminist Performance Politics During & After Yugoslav Socialism«, koja donosi jedinstvenu priču o ženskom otporu kroz presjek feminizma, socijalizma i nacionalizma u vizualnoj kulturi istočne Europe i jugoslavenskih prostora.


Knjiga Jasmine Tumbaš analizira feministički otpor u umjetničkim praksama od konceptualne umjetnosti, performansa, videoradova, filmske i pop glazbe, do lezbijskog aktivizma te novinskih fotografija snajperistica u jugoslavenskim ratovima.


Osvrćući se na brojne umjetnice aktivne od sedamdesetih godina poput Marine Abramović, Sanje Iveković ili Vlaste Delimar, pripadnica mlađih generacija poput Lale Raščić, Tanje Ostojić, Šejle Kamerić, Helene Janečić i Selme Selman, kao i na jugoslavenske muzičke legende Lepu Brenu i Esmu Redžepovu, autorica u svojoj knjizi donosi pregled više performativnih akcija kao radikalnoga oličenja jugoslavenskog antifašističkog, transnacionalnog i feminističkog nasljeđa.


Jedinstveni projekt




– Istražujući i svjetski priznate, ali i još nedovoljno prepoznate umjetnice, ova knjiga donosi slojevitu raspravu o rodu, feminizmu i politikama identiteta u regiji. Proširuje i raspravu o feminističkim praksama i strategijama performansa onkraj zapadnog kanona, piše o knjizi Amy Bryzgel sa Sveučilišta Aberdeen.


Riječima Dijane Bolanča, stavljajući različite umjetnice i izvođačice jednu uz drugu, autorica je »efektno skršila elitističku hijerarhiju ‘visoke’ i ‘niske’ kulturne produkcije i feminističkog djelovanja u vrijeme i nakon Jugoslavije«.


Kako je Tumbaš istaknula na promociji, radi se o jedinstvenom eksperimentalnom projektu koji nije odmah naišao na odobravanje, a promišlja umjetnost i povijest, kao i vizualnu umjetnost. S obzirom na to da su u studiji zastupljene brojne umjetnice, istaknute feminističke figure socijalističkoga razdoblja, istaknula je autorica, studija nudi uvid u feminističke poetike toga perioda te nameće pitanje onoga što možemo zaključiti ili naučiti iz dominantnih feminističkih praksi u socijalističkome vremenu.


Lepa Brena


Središnji i ključan dio studije zauzima pjevačica Lepa Brena te njezin slavan videospot »Jugoslovenka« iz 1989. godine u kojem se nalazi na brodu pored zastave bivše države, a u videu, uz nju, svoje pjevne dijelove imaju i ostali umjetnici iz zemalja bivše države. Prema tom znamenitom videu i pjesmi koja slavi identitet bivše države nastao je i cjelokupan naslov studije, kao i tematska preokupacija identitetom žene iz Jugoslavije.


Kako je o knjizi napisao Vladimir Kulić s Iowa State University, autorica »u knjizi proučava kulturni krajolik bivše socijalističke Jugoslavije, otkrivši lik ‘Jugoslovenke’ kao inovativan teorijski konstrukt koji zahvaća emancipatorne mogućnosti i tvrdokornost patrijarhata. Maštovita i originalna, ‘Jugoslovenka’ je poželjna dopuna današnjem feminističkom revidiranju socijalističke države u području povijesti umjetnosti«.


Knjiga je podijeljena u pet formalnih poglavlja, uz uvod i zaključak. U uvodnome poglavlju autorica govori o poziciji jugoslavenske žene za vrijeme i nakon socijalizma, u prvome poglavlju propituje konstrukt jugoslavenskog tijela u patrijarhalnome sistemu, u drugome fokus stavlja na istaknute feminističke ličnosti bivše države, Marinu Abramović, Lepu Brenu i Esmu Redžepovu, treće poglavlje nudi uvid u »queer« prakse u Jugoslaviji, sljedeće poglavlje bavi se feminističkim pogledom na nekadašnji Studentski kulturni centar, posljednje se bavi novijim, a zadnje se poglavlje bavi novijim, posljednjim generacijama Jugoslovenki.


Radovi autorice


Jasmina Tumbaš, dr. sc., docentica je povijesti umjetnosti i izvedbenih studija te performansa, voditeljica je diplomskog studija na Odjelu za globalne studije roda i seksualnosti Sveučilišta u Buffalu. »I am Jugoslovenka! Feminist Performance Politics During & After Yugoslav Socialism« njezina je prva knjiga objavljena u veljači ove godine u seriji »Rethinking Art’s Histories« izdavača Manchester University Press. Autorica trenutačno radi na rukopisu »Feminists of the Yugoslav Diaspora: Art and Resistance Beyond Citizenship and Nationhood«. Bila je gošća urednica posebnog izdanja »ArtLeaks Gazette #5: Patriarchy Over and Out: Discourse Made Manifest«. Tekstove i znanstvene radove objavljivala je u časopisima poput ArtMargins, Camera Obscura: Feminism, Culture, and Media Studies, Art Monthly, Art in America, ASAP Journal, Art and Documentation, kao i poglavlja u knjigama »Shifting Corporealities in Contemporary Performance«, »Performance Art in the Second Public Sphere«.