Knjige su jedinstvena magija koja se prenosi, kazao bi Stephen King, dok bi ih sâm Ujević definirao kao – poslastice. Vrijeme leti, a čitanjem nedvojbeno (i) putujemo (kroz vrijeme).

I tako trideset godina čitanjem naglašeno simbolično putujemo uz manifestaciju Mjesec hrvatske knjige, koja na nacionalnoj razini vrednuje, popularizira i slavi hrvatsku knjigu, a ovogodišnje se svečano otvaranje te važne manifestacije održalo u Gradskoj knjižnici Rijeka, u sklopu koje je otvorena i izložba koja skreće pažnju na važnost oca hrvatske književnosti Marka Marulića.

Stara vještina

Ovogodišnje je tema manifestacije, kazala je uvodno predsjednica programskog i organizacijskog odbora Mjeseca hrvatske knjige Maja Bodiš »pričanje priča kao jedna od najstarijih vještina ljudske civilizacije«.

– U vrijeme brzih sadržaja željeli smo kao temu istaknuti upravo vrijednost usmenog pripovijedanja i kazivanja, to jest svih vrsta koje pripadaju usmenoj književnost, poput bajki, legendi i narodnih priča.

Na to nas je svakako navela i velika 150. obljetnica rođenja jedne od najtznačajnijih hrvatskih spisateljica i pripovjedačica, Ivane Brlić-Mažuranić.

Pod sloganom »Pričaj mi«, od danas, idućih mjesec dana, održat će se više od dvije tisuće različitih programa koji će se provoditi kako u narodnim knjižnicama, tako i drugim kulturno-obrazovnih ustanovama, govori Bodiš te, između ostalog, najavljuje programe poput Šetnja s Ivanom, koji će se odvijati u Slavonskom Brodu, Zagrebu i Ogulinu, šest večeri storytellinga pod nazivom Ulovi se za riječ koji će se održati u četiri grada i koji će podsjetiti na čaroliju izgovorene riječi, kao i nacionalni kviz za poticanje čitanja, Velike i male priče, koji, s ciljem ukazivanja na ljepotu pisane riječi, predstavlja tri priče u formatu slikovnice i(li) ilustrirane knjige.

Knjižnica za – korisnike

Ravnatelj GKR-a Niko Cvjetković osvrnuo se na činjenicu da je zgrada nove knjižnice, koja je osmišljena za korisnike i korisničke potrebe, otvorena pred nepunih jedanaest mjeseci, a u istom tom periodu zabilježeno je više od 137 tisuća ulazaka.

Da knjižnice, »suvremeni centri kulture koji su najbliži građanima«, »prava mjesta susreta«, »idu ukorak s vremenom puno brže no što to ljudi misle« kazala je i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te naglasila važnost uloge »knjižnica i knjižničara u promociji čitanja, i to čitanja od najranije dobi«, što je posebno bitno u kontekstu ovogodišnjeg zabrinjavajućeg podataka o broju djece za koje je tražena odgoda upisa u prvi razred osnovne škole, pa će »projekti poput Rođeni za čitanje i rani projekti poticanja čitanja sigurno taj negativni trend zaustaviti i preokrenuti«.

– »Pričaj mi«, vraćanje na sam početak, na priču koju je potrebno ispričati, jer taj prvi susret svih nas s književnošću, riječju, počinje tim trenutkom kad nam netko blizak počne pričati priče, koje se kasnije kroz život oblikuju u mnogim medijima, ali ta privrženost riječi, pismu, rečenici, izričaju, stilu, koju primimo u toj najranijoj dobi, upravo kroz pričanje priča i slušanje priča nešto je što obilježi kasnije u životu obilježi svaku osobu, hoće li ostati uz priče kao čitatelj ili neće, ističe ministrica dodavši da ministarstvo, sudjelujući u projektima otkupa i potpore nabavci knjiga, sa svim narodnim knjižnicama ima izvrsnu suradnju te podsjetivši da su u njezinome mandatu otvorene 23 nove ili obnovljene knjižnice.

Važnost bibliobusne službe

Također se osvrnula na važnost bibliobusa za knjižnicu, njezine djelatnike, kao i korisnike, pa se u tom smislu osvrnula na činjenicu da je donesen plan razvoja bibliobusne službe, iz europskih sredstava je nabavljeno 11 bibliobusa, dok je dio njih nabavljen nacionalnim sredstvima, a najavila je i pokretanje novog projekta za razvoj publike u narodnim knjižnicama.

– Ideja je da za one knjige koje vam omogućujemo kroz sustav otkupa omogućimo sufinaniranje gostovanja autora, što će biti veliki multiplikator i za interes za te knjige, posudbe, kao i za mogućnost da promovirate pisce i prevoditelje da dođu u vaše knjižnice.

Sredstva ćemo povećavati za redovitu nabavu i za otkup u sljedećoj godini, vodeći računa o vašim prioritetima i potrebama.

Nastavljamo balansirati novi model otkupa s potrebama, posebno i mogućnostima, primitka knjiga u manjim knjižnicama, i potrebama matičnih knjižnica, pa i tu vjerujem da ćemo nastaviti projekt unapređivati.

Dosadašnji rezultati su iznimno zadovoljavajući, a reakcije, posebno knjižničara koji su puno aktivniji u odabiru knjiga koje će dobiti na otkup, pozitivne, kaže Obuljen Koržinek te dodaje da je u sklopu projekta podupiranja zelene tranzicije za šest projekata omogućena energentska obnova knjižnica.

Natječaji za energetsku obnovu, govori, otvarat će se ciklički, »pa one knjižnice koje ne trebaju sveobuhvatnu obnovu ili nove prostore, moći će aplicirati za sredstva kroz te natječaje«, a tu je i daljnje ulaganje ministarstva u prilagodbu knjižnica za osobe s invaliditetom, kao i s prilagođavanjem samoga sadržaja.

Promicanje čitateljske kulture

Spomenula je i Zakon o hrvatskome jeziku koji je donesen »poslije puno godina rasprava«, a upravo su knjižničari, zaključuje, »oni koji jezik čuvaju, koji sudjeluju na najkvalitetniji i najdirektniji način u promicanju vrijednosti čitateljske kulture, pa onda i pismenosti i jezika«.

Govoriti o čitateljskoj kulturi, pismenosti, odnosno jeziku, koji je identitetska sastavnica, ne može se bez oca hrvatske književnosti Marka Marulića čiju petsotu obljetnicu obilježavamo ove godine, a u sklopu Mjeseca hrvatske knjige i ukazivanja na važnost velikana književnosti u suradnji s Muzejom grada Splita u dvorištu Art-kvarta otvorena je izložba »Marko Marulić i Split – zajedničkih 500 godina«, kombinacija teksta i ilustracija kojom su prezentirane teme povijesnih i političkih prilika Splita i Europe u Marulićevo doba, kao i sâm književnikov život.

Novootvorena dvojezična edukativna izložbu, kazao je vršitelj dužnosti Muzeja grada Rijeke Mladen Urem, »interesantna je i atraktivna« te i »iz više razloga značajna«.

– Izvrsna je ideja da se u eksterijerima kulturnih institucija postave ovakvi panoi na otvorenom prostoru, da bi se mogle u širem smislu prezentirati kulturne teme.

Sama petstota obljetnica Marka Marulića je, možemo reći, i njegova godina u Hrvatskoj, što je prilika da predstavimo njega i da apeliramo na mlađe naraštaje da se upoznaju s njegovim djelom.

Marulić je svjetski značajan pisac baš zbog toga što je bio poliglot, pisao je na hrvatskom, latinskom i na talijanskom, a njegova mu vrhunska umjetnička djela s pravom daju taj epitet oca hrvatske književnosti, no ono što je možda najvažnije jest da je on izvrstan hrvatski književnik koji je postigao svjetsku slavu.

Na samome početku hrvatske književnosti pojavio se Marko Marulić i nama svima dao poruku koja kaže – gledajte, radite, pišite umjetnička djela, vrhunska, ali korespondirajte sa svijetom, neka vam svijet bude ogledalo i neka mi budemo ogledalo svijetu.

Tu je Marko Marulić izvršio jednu jedinstvenu misiju, koja traje i dandanas te ovdje u Rijeci pokazuje kako je i danas aktualna, tumači Urem.

Mali, ali nacionalni

Naglasivši potencijal malih programa koji mogu postati nacionalni, poput same izložbe o Marku Maruliću, koja je bila rado posjećena i u Splitu i u Dubrovniku, ravnateljica Muzeja grada Splita Vesna Bulić-Baketić kazala je kako je velika posjećenost, posebice od škola, najveći pokazatelj potrebe da Muzej grada Splita stvara sadržaj koji će dijeliti sa svima, »a nekad je dovoljan samo taj mali poticaj da pobudi iskru bilo kojem od tih ljudi koji će je vidjeti da bi stvorio nešto veliko«.

Na važnost Marulića se osvrnula i ministrica Nina Obuljen Koržinek koja je istaknula kako je riječki Art-kvart nastao u sklopu Europske prijestolnice kulture i vizije grada Rijeke »zaista jedinstven zbog svih institucija koje su okupljene«, a sadržaji kao izložba o Maruliću »svjedoče o tome koliko je važna ta suradnja«.

Kronološki smo godinu počeli u Splitu s Marulijanom, obilježili smo dane smrti Marka Marulića, bio je jedan simpozij i onda kao nekakva gruda snijega, samo su se kotrljala događanja, izložbe, predavanja i izdanja.

Nedavno je u Zagrebu praizvedena Paraćeva opera »Judita«, koja će 1. prosinca biti izvedena i u Münchenu, čeka nas i još jedan znanstveni skup, otvorena je ova izložba, a HNB pušta kovanicu s likom Marka Marulića.

Drago mi je da je 2021. godine, kad je bila godina »Judite« i naša godina čitanja, Institut za hrvatski jezik objavio »Juditu« u jednom suvremenom hrvatskom jeziku, dakle jednoj transliteraciji koja je omogućila i današnjim generacijama da to velebno djelo hrvatske književnosti lakše savladaju i pročitaju, zaključuje Obuljen Koržinek dodajući da smo se na dostojan način oprisjetili velikana »koji nas je prije pet stotina godina naučio da se može biti jedno i drugo, i europejac i veliki hrvatski domoljub«.