Senko Karuza za zbirku poezije »Nestajanje« i Vid Bešlić za zbirku »Ektoplazma« ovogodišnji su laureati Goranovog proljeća, najznačajnije hrvatske pjesničke manifestacije koja je ove godine u znaku niza pažnje vrijednih obljetnica – punih je šezdeset godina od održavanja prvog Goranovog proljeća, osamdeset je godina od Goranove smrti te 110 od njegovog rođenja u Lukovdolu, prekrasnom goranskom mjestašcu Goranovog rođenja koje je danas ugostilo brojne ljubitelje pjesništva iz cijele Hrvatske te dio njih i iz Slovenije.

Debitantska poetska zbirka

Već po tradiciji manifestacija dodjele nagrada počela je polaganjem vijenaca uz spomenik Ivanu Goranu Kovačiću smještenom u malom amfiteatru nad Lukovdolom, a nastavljena svečanošću uručivanja nagrada pri čemu je nagradu za najbolju pjesničku knjigu objavljenu u posljednje dvije godine u Hrvatskoj dobitniku Karuzi uručio Marko Pogačar istaknuvši kako je prva debitantska poetska zbirka Senka Karuze, inače prozaika, svojevrsni »ulazak na velika vrata u hrvatsku poeziju«.

Na natječaj je pristiglo 95 naslova, od kojih je 93 odgovaralo navedenim uvjetima i propozicijama, a prispjele radove procjenjivao je žiri u sastavu Dorta Jagić, Miroslav Mićanović i Branislav Oblučar.

Njihova jednoglasna odluka bila je da se nagrada »Ivan Goran Kovačić« za najbolju pjesničku knjigu objavljenu u dvogodišnjem razdoblju dodijeli knjizi Senka Karuze »Nestajanje«, a u obrazloženju se, između ostalog, kaže:

– U tekstovima što stanu na jednu stranicu, a koji žanrovski šeću od kratke priče do crtice i pjesme u prozi, Karuza u nekoliko nabačaja gradi atmosferu i oblikuje perspektivu, prepleće emociju i misao i na kraju sve zavrće autoironičnom poantom – piše u obrazloženju.

Karuza, očigledno vrlo sretan zbog ovog značajnog priznanja, pročitao je tri pjesme iz svoje nagrađene zbirke zasluživši aplauze nazočnih.

Knjiga o Baniji

Uz njega šezdeseto Goranovo proljeće itekako će u sjećanju ostati i mladom Petrinjcu Vidu Bešliću koji je u konkurenciji 38 rukopisa pristiglih na natječaj za nagradu Goran za mlade pjesnike bio najuspješniji.

Žiri u sastavu Marija Dejanović, Dinko Kreho i Branko Maleš također je jednoglasno najboljim proglasio njegov rukopis »Ektoplazma«, a pohvaljeni su i rukopisi »Kuća na otoku« Silbe Ljutak, »Kosa nam ne smije biti mokra« Nikole Serdara te »Iz mraka se bježi ravno u kaktus« Mateje Tutis.

Dio obrazloženja pri dodjeli nagrade pročitala je članica žirija Marija Dejanović napomenuvši kako bi se tematski ovaj rukopis mogao svrstati u zavičajnu i egzistencijalističku poeziju – »Ektoplazma« je knjiga o Baniji, o potresu kao prijelomnoj točki, trenutku nakon kojeg se ratom obilježena prošlost ove regije, iskazana kroz usmene legende i uspomene na preminule ljude, prikazuje simultano s autofikcionalnim zapisima u prvom licu koji dočaravaju besperspektivnu sadašnjost lirskog subjekta i ljudi koji ga okružuju tvoreći tako dojam da su prošlost, sadašnjost i budućnost u ovom rukopisu jedna točka na karti Banije – točka pucanja kataklizmičkih razmjera, rekla je Dejanović.

Pjesnici osnovci i srednjoškolci

Svečanost u Lukovdolu bila je, već po tradiciji, prigoda za dodjelu nagrada najuspješnijim hrvatskim pjesnicima osnovcima i srednjoškolcima.

U kategoriji osnovaca pobjednica je Jana Vančina iz OŠ Dr. Branimira Markovića Ravna Gora, druga je Jelena Jukić (OŠ Sesvete), a treća Zara Časni iz Područne škole Severin na Kupi.

Kod srednjoškolaca drugu pobjedu za redom osvojio je Nikola Serdar iz zagrebačke Škole za primijenjenu umjetnost, druga je Marijana Fable iz Pazina, a treća Andrea Ugor iz Obrtničko-tehničke škole Ogulin.

Svatko od nagrađenih pročitao je svoju pjesmu, a pridružile su im se i pobjednice slične slovenske manifestacije – »Župančičeva frulica« – koja godinama surađuje s Goranovim proljećem.

Bile su to osnovka Ana Štour i srednjoškolka Dorotea Brulišek koje su odličnim interpretacijama svojih stihova zaslužile pljesak.

Dodjelu nagrada i nastupe nagrađenih pratio je prigodni program tijekom kojeg su nastupili najprije domaća osnovka Ema Žagar i prof. Krešimir Stojanov te potom učenici PŠ Severin na Kupi, Akademski harmonikaški orkestar SKUD-a »Ivan Goran Kovačić« te pjevački zbor tog SKUD-a.