ŠIBENIK – Međunarodna znanstvena konferencija »Drugi Brešanov svibanj: kultura i politika« održana je od 26. do 27. svibnja u Zadru i Šibeniku, a u suradnji s HNK-om u Šibeniku organizirao ju je Odjel za kroatistiku Sveučilišta u Zadru. Znanstveni te popratni kulturni dio programa održavao se na Sveučilištu u Zadru te u HNK-u u Šibeniku. Konferencija je okupila dvadesetak znanstvenika i istraživača opusa hrvatskog književnika Ive Brešana iz Hrvatske i inozemstva.
Ovim povodom u šibenskom HNK-u predstavljena su izabrana djela Ive Brešana, koja je za Maticu hrvatsku priredio Vinko Brešić, dugogodišnji profesor na zagrebačkoj kroatistici.
Nije bilo lako
U prvom svesku objavljene su Brešanove drame »Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja«, »Nečastivi na Filozofskom fakultetu«, »Anera«, »Ledeno sjeme«, »Julije Cezar« i »Utvare«; drugi svezak donosi romane »Ptice nebeske« i »Astaroth«, a u treći svezak uvrštene su autorove kratke proze skupljene u dvjema knjigama: »Pukotine« i »Mrtvima ništa ne treba«. Brešanove priče imale su, jednako poput ranije drama i romana, dobar odjek u kritici i čitateljskoj publici. Manje je poznato da se u Brešanovu opusu nalazi i nekoliko eseja te autobiografsko-memoarskih priloga. Vinko Brešić u treći je svezak uvrstio autorov važan autopoetički tekst »Osnovna načela moga kazališnog sustava«, memoarski prilog »Moji ‘slučajevi’«, zapis »Autobiografija« te jedan intervju iz 2000. godine. Svaki od svezaka broji 500-tinjak stranica, a knjige su izlazile u periodu od 2020. do 2022. godine, u pandemijskom razdoblju.
Kako je na predstavljanju kazala Martina Petranović, nije bio nimalo lagan zadatak golemi Brešanov dramski opus od 27 drama svesti na šest dramskih tekstova. I u izabranim dramama do izražaja dolaze intertekstualnost i stalna Brešanova tema borbe dobra i zla. Petranović je podsjetila i da su drame Ive Brešana često cenzurirane i pretvarale su se u slučajeve. Zanimljivo je kako je Brešanova »Autobiografija« jezgrovita i sažeta, pa je zaključeno da se njegova prava biografija zapravo nalazi u njegovim djelima.
Rizik izbora
Govoreći o svojem radu na izabranim djelima, Vinko Brešić istaknuo je da svaki izbor nosi i rizik.
– Pri ovakvim izborima moramo respektirati recepciju djela i uzeti u obzir neke kriterije. Trebalo je složiti i tri unaprijed određene knjige. Opus Ive Brešana jedan je od najkompleksnijih u suvremenoj hrvatskoj književnosti i trebalo se upustiti u rizik izbora iz golemog opusa od pedesetak djela. Ivo Brešan bio je i ostao »sumnjiv« pisac, meštar od dijaloga i literarni inovator. Još za života proglašavan je klasikom, iako je institucionalno bio na margini. Ovaj izbor njegovih djela prezentira Brešanov impozantni opus, utire put prema sabranim djelima i poziva na nova čitanja i istraživanja, osvrnuo se Brešić koji je tri godine radio na ovome projektu.
Grozdana Cvitan, autorica knjige »Trajni sukob s Nečastivim: Ivo Brešan«, vrijedno istražuje Brešanovu ostavštinu uvijek dolazeći i do nekih novih spoznaja i dosad nepoznatih tekstova. Kako je kazala, arhiva Brešana bit će složena i puno dostupnija te će je biti lakše istraživati.
Drugi dan Brešanova svibnja održan je upravo na rođendan ovog dramskog pisca, pripovjedača, esejista i scenarista – 27. svibnja, i to u Brešanovoj sobi uređenoj u šibenskom HNK-u. Ivo Brešan preminuo je 2017. godine.
