Ove godine Vrisak obilježava jubilej – 15. godišnjicu postojanja. Stoga razgovor s Dragom Glamuzinom, programskim direktorom festivala, počinjemo pitanjem u kakvim je okolnostima festival pokrenut, s kojom namjerom i ciljem. – Kad je 2008. festival pokrenut, ja sam još bio u Profilu.

U to sam vrijeme vodio Profilov Zagrebački sajam knjiga i znam da je oba projekta vodila ista ideja, da se uz Interliber, koji je bio gotovo isključivo prodajni sajam i održavao se na jesen, pokrenu i proljetni književni festivali kod kojih bi naglasak bio više na autorima i predstavljanjima knjiga.

U samu organizaciju riječkog festivala, kao programski direktor uključio sam se 2012., nakon što sam prešao iz Profila u V.B.Z.

Zašto je za Vrisak odabrana upravo Rijeka?

– Rijeka je po veličini treći grad u Hrvatskoj, a nije imala ozbiljan književni festival. To je prvi razlog, a drugi je da je V.B.Z. upravo u Rijeci imao svoje dvije najveće knjižare pa je bilo logično da se njihova logistika iskoristi u organizaciji prodajnog dijela festivala.

Kako je nastao panker

Kako su nastali naziv i logo Vriska, koji nose riječke specifičnosti?

– V.B.Z. je 2008. festival pokrenuo zajedno s riječkom Udrugom »parNas«, koju su vodili Krešo Vogrinc i Matija Budimir, i on se u početku odvijao pod nazivom Kičma.

Kad smo se nakon pet godina, 2013., razišli s kolegama iz parNasa, promijenili smo naziv u Vrisak i nastavili dalje sami. Novim imenom željeli smo se nasloniti na urbani identitet Rijeke, naglasiti kako smo svjesni da festival radimo u grada punka te da će otvorenost novim idejama i prekoračivanje svih vrsta granica, svakog oblika intelektualne skučenosti i isključivosti biti orijentir oko kojeg ćemo raditi naš program.

Primjerice, već smo te godine pokrenuli program Balkan express, koji je sve vrijeme bio jedna od važnijih programskih linija festivala, a njime smo željeli ponovo uspostavljati pokidane veze između regionalnih književnosti, ojačati komunikacijske kanale i dovesti u Rijeku najbolje regionalne pisce.

Nakon što smo se odlučili za ime, kolega Zoran Simić, koji je sa mnom vodio festival, predložio je da angažiramo dizajnera Borisa Maleševića, i on je tu ideju sjajno utjelovio u novom logu festivala. Tako je nastao panker koji je do danas zaštitni znak Vriska.

Art-kvart

Proteklih 15 godina mijenjala su se mjesta održavanja programa i sajamskog dijela. Ove godine novost je da će se Vrisak odvijati u Art-kvartu »Benčić«, koji postaje nova kulturna četvrt Rijeke. Kako su festival i sajam zamišljeni u novom prostoru, odnosno na kojim će se sve lokacijama odvijati?

– U Art-kvartu »Benčić« djeluju dva važna muzeja i Dječja kuća, a uskoro bi tamo trebala biti otvorena i nova zgrada Gradske knjižnice. Sa svim tim sadržajima on definitivno ima potencijal da postane središnji gradski kulturni punkt.

Činilo nam se logično da i Vrisak kao jednu od glavnih kulturnih manifestacija u Rijeci smjestimo u taj kvart te pokušamo iskoristiti ono što nam institucije koje u njemu djeluju nude.

Tako će se glavni, večernji dio programa održavati u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, jutarnje promocije dječjih knjiga i slikovnica u Dječjoj kući, a potpisivanja knjiga i okrugli stolovi u V.B.Z.-ovoj knjižari u Palači šećera.

Filmske projekcije održavat će se u dvorani Art-kina u Dječjoj kući, a otvorenje, dodjela V.B.Z.-ove nagrade i koncert Jonathana u dvorištu Art-kvarta.

Dakle, Art-kvart nam je pružio mogućnost da na jednom mjestu objedinimo sve naše programe, a u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti te u Muzeju grada bit će organiziran i sajamski dio Vriska, odnosno prodaja knjiga s velikim popustima. Svima smo im zahvalni za gostoprimstvo, a ono što bismo mi željeli je da se u budućnosti te kulturne institucije i svojim programima više uključe u program Vriska.

Knjige »ispod čekića«

Kako je koncipiran ovogodišnji festivalski dio? Možete li izdvojiti neke naglaske, domaće i strane autore?

– Kao i uvijek, u programu »Knjiga ispod čekića« želimo predstaviti najnovija izdanja domaćih pisaca, knjige koje su izašle neposredno uoči festivala.

Izdvojit ću ovdje dugo čekani novi roman Olje Savičević Ivančević »Ljeta s Marijom«; novi roman Jurice Pavičića »Mater Dolorosa« (cijelu ovu godinu čitamo o brojnim nagradama koje je njegov roman »Crvena voda« osvojio u Francuskoj pa sve zanima što nam je sad priredio); knjigu priča »Kino Sloga« u kojoj se Ivica Prtenjača pozabavio svojim djetinjstvom u Rijeci, a koja bi iz tiska trebala stići na sam dan promocije, jednako kao i sjajan novi roman »Mirovanje« Dunje Matić.

Održat ćemo i jedno pretpremijerno predstavljanje – Robert Perišić, autor romana »Područje bez signala« po kojem je Matanić snimio uspješnu seriju, čitat će iz svog romana »Brod za Issu«, koji će iz tiska izaći neposredno nakon Vriska. Zanimljivo je da su sve ove knjige objavljene manje od tjedan dana prije početka Vriska.

Program »U fokusu« donosi pak knjige koje su obilježile ovogodišnju produkciju ili otvorile neke važne i provokativne teme, knjige o kojima se dosta pisalo i raspravljalo, kao što je knjiga »Zemlja bez sutona« Marije Andrijašević, koja je dobila Nagradu t-portala, ili knjiga »Doživotna robija« Vedrane Rudan, vrlo hvaljena knjiga Đurđice Čilić »Novi kraj«, autobiografska knjiga »O drugima, o sebi« Velimira Viskovića, ili roman »Heroj« švicarskog pisca Karla Rühmanna koji se bavi ratom na području bivše Jugoslavije.

Kad je riječ o piscima iz regije, ove ćemo godine ugostiti Srđana Valjarevića, beogradskog pisca koji u Hrvatskoj ima gotovo kultni status, a predstavit će nam svoju dugo očekivanu novu knjigu »Fric i Dobrila«.

Pozvali smo i čak četvero pisaca iz Mostara (Magdalenu Blažević, Senku Marić, Almina Kaplana i Srđana Gavrilovića) jer nam se čini da se u Mostaru posljednjih nekoliko godina etablirala grupa sjajnih pisaca čije knjige osvajaju nagrade i postižu uspjehe na području cijele bivše države, pa ćemo s njima, između ostalog, razgovarati i o tom svojevrsnom mostarskom književnom bumu.

Klimatska književnost

Na kojim će još temama biti naglasak?

– Jedna od tema kojom će se Vrisak ove godine baviti, u raznim programskim sekcijama, je način na koji književnost može reagirati na klimatsku krizu u kojoj živimo.

Pa će o klimatskoj književnosti s Pavlom Pavličićem u V.B.Z.-ovoj knjižari razgovarati profesori i studenti riječkog Filozofskog fakulteta; u programu Vrisak junior bit će predstavljena edukativna slikovnica »Što se događa s klimom« norveškog dvojca Olea Mathismoena i Jenny Jordhal, a u Rijeku će doći i Benjamin Legrand, jedan od autora kultnog stripa »Snjegolomac«, koji se zbiva na potpuno zaleđenom planetu nakon klimatske katastrofe.

Po tom je stripu slavni korejski redatelj Bong Joon-Ho snimio važan film, a predložak je i za popularnu seriju koja se upravo prikazuje na Netflixu.

Film Bong Joon-Hoa bit će prikazan u programu Vrisak Cinema, jednako kao i film »Ljeto kada sam naučila letjeti«, dobitnik nagrade publike na ovogodišnjem Pulskom filmskom festivalu koji je snimljen po odličnom romanu Jasminke Petrović.

U Rijeku će doći i švedska autorica Moa Romanova, koja će predstaviti svoj višestruko nagrađivani strip »Čudakinja« te britanska spisateljica i izdavačica Susan Curtis, koja je posljednjih godina u svojoj izdavačkoj kući Istros Books objavila cijeli niz hrvatskih pisaca i prometnula se u najvećeg promotora hrvatske književnosti u Engleskoj.

Izdvojio bih i koncert Jonathana na otvorenju Vriska te multimedijsko predstavljanje prvog čakavskog prijevoda kultne poeme Allena Ginsberga »Howl«, koji će uz Vedrana Ružića na kontrabasu, izvesti Nikola Petković.

Sve ovo nabrojeno samo je dio bogatog programa Vriska koji će ove godine imati više od 40 događanja u kojima će sudjelovati gotovo 70 umjetnika, urednika i kritičara.

Riječki pisci

U kojoj mjeri je Vrisak važno mjesto i za promociju riječkih autora/autorica i tema?

– Svjesni smo činjenice da se Vrisak održava u Rijeci i nastojimo svaki dan u programu imati barem jednog autora iz Rijeke. Ali ne doživljavamo to kao nekakav rezervni program za lokalne pisce, već pozivamo književnike koje bi uvrstili u program i da festival kojim slučajem održavamo u Zagrebu.

Rijeka ima bogatu književnu scenu i na Vrisku je dosad nastupio stvarno velik broj riječkih pisaca. Ove ćemo se godine družiti sa Zoranom Žmirićem, Vedranom Rudan, Ivicom Prtenjačom, Dunjom Matić, Nikolom Petkovićem, Janom Bolićem, Fridom Šarar i Vukom Perišićem.

Po čemu se Vrisak razlikuje u odnosu na druge knjižne festivale u Hrvatskoj?

– Vrisak je sigurno jedno od središnjih mjesta predstavljanja književne produkcije u Hrvatskoj; mi želimo predstaviti doista sve najrelevantnije knjige objavljene u tekućoj godini, svrnuti pogled na sve pisce koji su privukli pozornost regije, ukazivati na trendove i aktualne fenomene, pa je možda program Vriska i najopsežniji od svih hrvatskih festivala, ali mislim da je ono što ga posebno obilježava to da je on mjesto susreta i druženja, kako pisaca i čitatelja, tako i pisaca s piscima.

Kao što ste maloprije rekli, lokacije na kojima se Vrisak odvijao često su se mijenjale, istraživali smo razne prostore i svaki od njih nešto nam je dao, i Filodrammatica, i Antikvarijat Ex Libris, i Guvernerova palača i Exportdrvo, ali jedan je festivalski prostor važna sastavnica Vriska otkad je otvoren 2014. godine.

Riječ je o Book caffeu »Dnevni boravak« – to je klub u kojem smo se uvijek osjećali doslovno kao u svom dnevnom boravku, i još se uvijek u književnim krugovima prepričavaju tamošnja brojna nezaboravna druženja do sitnih sati.

Upravo će zato i ove godine, kad se sva programska događanja na Vrisku odvijaju u Art-kvartu, After partyji svaku večer biti u »Dnevnom boravku«.

V.B.Z.-ova nagrada

Bit će tradicionalno dodijeljena i V.B.Z.-ova nagrada za najbolji neobjavljeni roman. S kojom nakanom je nagrada pokrenuta?

– Nagrada je pokrenuta kako bi se stimuliralo pisanje i čitanje. Zato je njezin nagradni fond tako velik, pobjednik dobiva 100.000 kuna bruto i to je i u trenutku kad je pokrenuta i danas najizdašnija književna novčana nagrada u Hrvatskoj.

Kako bi izbor bio što objektivniji, odnosno kako poznati pisci ne bi imali prednost pred onima koji se još nisu afirmirali, rukopisi se šalju pod šifrom.

Sve to osigurava nagradi veliku medijsku pozornost, a njezinom dobitniku vidljivost. A posljednjih godina uspijevamo pobjedniku osigurati i prijevode na velike jezike, engleski i njemački, što dodatno podiže vrijednost nagrade.

Nagrada za najbolji neobjavljeni roman i Festival Vrisak već su godinama dva najvažnija V.B.Z.-ova projekta izvan redovne izdavačke djelatnosti i bilo je logično da ih u nekom trenutku ujedinimo. Zato zadnjih pet godina Vrisak otvaramo upravo dodjelom V.B.Z.-ove nagrade.

Koliko je rukopisa pristiglo ove godine i koliko ste zadovoljni njihovom kvalitetom? Jesu li se neke teme možda iskristalizirale kao dominantne?

– Ove su godine na natječaj pristigla 92 rukopisa. Teme su, s obzirom na toliki obim, naravno veoma raznolike, a ono što je meni upalo u oči jest da se velik broj rukopisa bavi našim egzistencijalnim mrakom, teškom postranzicijskom stvarnošću, svakodnevnom borbom za preživljavanje.

I na kraju, kako vidite budućnost Vriska?

– Vjerujemo da ćemo ove godine postaviti temelje za buduću suradnju sa svim kulturnim institucijama koje djeluju u sklopu Art-kvarta te da će se i muzeji i Dječja kuća i Art kino, i u budućnosti Gradska knjižnica, aktivno uključiti u kreiranje programa Vriska. Nadam se da ćemo u toj sinergiji uspjeti realizirati program koji bi doista bio središnji kulturni događaj ne samo u Rijeci, nego i puno šire.