RIJEKA – Krajem prošle godine objavljen je četverobroj časopisa Dometi riječkog ogranka Matice hrvatske za 2020. godinu. Glavni urednik Goran Crnković uvodnik je posvetio 70. obljetnici djelovanja Ogranka Matice hrvatske u Rijeci (1953. – 2023.), podsjećajući da Dometi u kontinuitetu izlaze već pedeset i dvije godine. Ovoga puta rubrika Temat donosi rad Vinicija B. Lupisa »Luka Sorkočević i Rijeka«. Kako se navodi u sažetku, izmjenom konstelacija snaga velikih sila u jugoistočnoj Europi u drugoj polovici 18. stoljeća Dubrovačka Republika se našla u nezavidnom političkom položaju. Sporazumom u Küçük Kajnardžiju (1774.) umanjena je snaga Osmanskog Carstva kao europske velike sile i uz to je dan primat Rusiji kao zaštitniku pravoslavnih vjernika u Osmanskom Carstvu.

Diplomatski dnevnik

Smrću carice Marije Terezije i dolaskom na prijestolje Josipa II. došlo je do zatopljenja ruskoaustrijskih diplomatskih odnosa. Uslijedila je aktivna diplomatska prepiska, što je za rezultat imalo ubrzavanje diplomatskog procesa, kada je uglavljena podjela interesnih sfera. Tako se Dubrovačka Republika našla u procjepu geostrateškog preslagivanja jugoistočne Europe, gdje je razvidan permanentni interes Habsburgovaca za ovaj dio Europe, poslije gotovo dva stoljeća defenzive. Podjela Poljske je bila uvertira u geostrateške planove europskih sila i svojevrsno zvono na uzbunu malim državama tadašnje Europe, koje su imale više-manje pasivan položaj u onodobnim povijesnim procesima podjela interesnih zona.

Ovaj sporazum počeo se kovati i putem doušništva, očito je neka informacija prispjela u Dubrovnik i po svemu sudeći bila je razlogom dolaska diplomata Luke Sorkočevića u Beč. Dubrovačka Republika je svojom stoljetnom diplomatskom tradicijom
imala razgranatu dojavnu mrežu i u obrani svojih državnih interesa posezala je za svim metodama. U prigodi izbora Josipa II. za austrijskog cara Dubrovačka Republika poslala je uglađenog diplomata dvorskih manira i ljubitelja glazbene umjetnosti Luku Sorkočevića koji, prihvativši izbor, u mjesecu rujnu odlazi na put. Tijekom toga putovanja on bilježi dnevne događaje svoje diplomatske misije. Taj dnevnik se čuva u Državnom arhivu u Dubrovniku u seriji Memoriae, i nije cjelovito sačuvan. Kratka riječka dionica u ovom diplomatskom dnevniku je bitna jer je dubrovački plemić dobio najizravnije političke informacije iz usta nezadovoljnog plemstva u gradu Rijeci, kao i novosti u francusko-engleskim pomorskim sukobima.

Rad o D’Annunziju

U rubrici Baština objavljen je rad Borisa Zakošeka »Svi životi jednog hotela – povijest hotela Belveder u Opatiji«, vezano za koji postoje glasine da mora nestati kako bi se oslobodio prostor za veće i modernije zdanje. U Ogledima o povijesti Igor Žic piše o D’Annunziju kao stogodišnjem neriješenom problemu, dok Željko Bistrović donosi biografske i bibliografske priloge za životopis konzervatora i muzealca Aleksandera Perca. Slijede Kritički pristupi s prilogom Zvonka Pandžića o znanstvenom zborniku u čast Stjepana Krasića, zaslužnoga istraživača hrvatskog kulturnoga identiteta u novom vijeku. U rubrici Likovni susreti Vinicije B. Lupis potpisuje rad »Novi prilozi za likovni opus Gabrijela Jurkića«.