ZAGREB – »Leglo« Suzane Matić zbirka je od četrnaest pripovijedaka o, najčešće, ljubavi i posljedicama koje nedostatak tog temeljnog ljudskog osjećaja može učiniti na pojedinca ili obitelj u kojoj živi. Upoznajemo se tako na stranicama ove nevelike zbirke s, primjerice, dječakom (»U ime oca«) koji je otišao od kuće kako bi mogao odrasti, ali – nikad nije, samo je ostario. Tu je i »sretno rastavljena« Irena Radman koja u »Zečjoj rupi« vodi borbu s Alzheimerovom bolešću koja uništava njezinu majku s kojom je imala kompliciran odnos, tu su sestre Nina i Stela koje se jedine javljaju u nekoliko pripovijedaka (»Male ružičaste djevojčice«, »Dedina krv«…) i muku muče s odrastanjem, bulimijom i bolesnim srcem, tu je i glumica (»Uloga«) koja ima puno ljubavi prema roditeljima, ali ne i vlastitu sretnu ljubavnu vezu…

Disfunkcionalne obitelji

Svim tim različitim likovima i pričama Suzana Matić pristupa na taj način da u središte pažnje gotovo uvijek stavlja disfunkcionalnu obitelj (ili, kako kaže u jednoj priči – »Ako nemaš sjebano djetinjstvo, kao da nisi ni živio«) u kojoj najčešće otac ili nedostaje, ili bi bilo dobro da ga nema. Pritom kao polazišta za priče autorica uzima na jedan način svakodnevne motive koje zatim obrađuje na originalan način. Tako u odličnoj »Narast će« svjedočimo žestokim svađama majke i njezine kćeri adolescentice, pri čemu majka tijekom tih svađa ne može izbjeći prisjećanje na trenutke kad je rodila svoju djevojčicu, odnosno uspoređivati svu silnu ljubav koju je osjećala tih dana, s kaosom sadašnjosti u kojoj je kći ne želi slušati ni pod koju cijenu. U isto tako dojmljivoj »Krvarenja« mučna scena pobačaja u kupaonici motiv je za glavnu junakinju Suzanu da krene s prisjećanjima na djetinjstvo i prvu menstruaciju te mnogo toga što joj se potom događalo zato što se počela pretvarati u lijepu mladu djevojku.

Razni citati

Autorica svoje priče iznosi uz puno lirskog pristupa, pri čemu joj nije strano pisati ni u prvom licu muškog roda, a većina pripovijedaka kraće je forme što samo po sebi predstavlja dobar temelj za naglašeno emocionalniji i samoanalitički pristup stvorenih likova pa njezine štorijice o nedostatku ili višku ljubavi nude istodobno i nostalgiju zbog prolaznosti, ali i očaj zbog toga što život nije ispao onakvim kakav je trebao i mogao biti. U ovim pričama, kako piše na poleđini knjige, svaki od likova »pokušava dokučiti vlastiti identitet i sposobnost za ljubav, o kojoj god vrsti odnosa da je riječ. Poetski jezik ove autorice brzo nas i emotivno uvodi u priče, a njihova životnost i potresnost čine da još dugo ostajemo s njezinim likovima tražeći u njima i svoju vlastitu svjetlost i odraze svojih vlastitih života.«

Zbirka je također puna raznih književnih, filmskih i rock citata – »Alisa u zemlji čudesa«, Arsen Dedić i Rade Šerbedžija, Pink Floyd, PJ Harvey… pa će svatko tko je dio ove naše suvremene stvarnosti u posljednjih šezdesetak godina, razumjeti i prihvatiti sa simpatijama jer će se zahvaljujući tim referencama sjetiti i vlastitih iskustava. No zbog usmjerenosti k temeljnim ljudskim osjećajima, bolima, žudnjama i željama, Matićkino »Leglo« nadilazi i te generacijskim iskustvom stečene spoznaje i pretvara se u pažnje vrijednu zbirku pripovijedaka od kojih bi neke mogle biti odličan temelj i za širi prozni izraz.

O autorici

Suzana Matić rođena je 1970. u Mainzu u Njemačkoj. Odrasla je i školovala se u Zagrebu, gdje je završila Arhitektonski fakultet. Prvu knjigu »Samosanacije« objavila je 2012. u izdanju Algoritma, 2015. kod istog nakladnika objavljuje knjigu »Koliko sam puta okidala s boka«, a 2016. u nakladi izdavačke kuće V.B.Z. knjigu poezije »Drugojačija«. U rujnu 2017. u nakladničkoj kući HENA-COM izašla joj je knjiga kratkih priča »Ne naginji se unutra«. »Samosanacije« su 2015. objavljene i u Beogradu, u izdanju Factuma. U Rumunjskoj joj je 2017. u izdanju Editure Pim izašla trojezična zbirka poezije »Poezii Alesee«. Priče su joj objavljene u Večernjem listu, Zborniku trećeg programa, Književnoj republici, Fantomu slobode te Zborniku gornjogradskog književnog glasnika, a pjesme u časopisima Poezija, Artikulacije i Zarez. Višekratno su čitane u emisijama na Trećem programu Hrvatskoga radija. Tekstovi su joj prevedeni na engleski u časopisima Relations i Underpass.