U ovoj neobičnoj godini na izmaku svjedočili smo važnosti digitalizacije u našim životima te nekih prednosti i/ili koristi kojih prije kojeg desetljeća nije bilo. Jedno je sigurno, u vrijeme globalnog »lockdowna« i zatvaranja kina diljem svijeta, jedino su streaming platforme poput vodećeg Netflixa profitirale. Osim Netflixa, dakako, tu su i neke druge platforme, odnosno streaming servisi poput HBO-a, Hulua i drugih, koji pokušavaju pridobiti nove pretplatnike, no Netflix je zasigurno najuspješniji u tome.

Hrvatska još uvijek nema sličnu platformu, a osim dviju platformi sa skromnom ponudom kratkometražnih i dugometražnih filmova, svakako se malen munitić

ožemo složiti s činjenicom da e-kino nemamo. No čini se da su i Hrvati na neki način odlučili doskočiti svjetskim trendovima – »Kinom Mediteran od doma«.

»Kino Mediteran od doma« online je kino koje na adresi www.kmod.hr donosi nezavisne filmove europske i svjetske produkcije. Trenutno se može brati između pedeset filmova, a ponuda će se nadopunjavati novim naslovima svaki mjesec. Specifičnost platforme koju koristi »Kino Mediteran od doma« je zapravo u korištenju jednog od najboljih sustava za streaming filmova, onaj Shift72, koji podrazumijeva najviše standarde sigurnosti, a taj sustav koriste i mnogi svjetski filmski festivali, poput velikog festivala u Cannesu, Torontu ili pak Sundanceu, no i brojna kina diljem svijeta koja su odlučila razviti online ponudu za svoje gledatelje.

Kategorije filmova

Direktor Kina Mediteran Alen Munitić rekao je nešto više o platformi.
– Trudili smo se filmove »zapakirati« u kategorije, i to one za koje smo kroz sve ove godine putovanja Kina Mediteran i susreta s publikom shvatili da su ljudima zanimljive. Primjerice, naši gledatelji uvijek vole filmove iz Palestine, Alžira, Tunisa, pa će takva ponuda u našem online kinu biti dostupna u kolekciji »Priče s Bliskog istoka«.

Također smo napravili kolekciju »Feel good filmova«, jer je to nešto što nam posebno treba u ovim vremenima, dok za ljubitelje art filmova imamo u ponudi kolekciju simpatičnog naziva »Samo za hrabre«. Posjetitelji će još moći naći i kolekciju najgledanijih domaćih filmova za koje se diljem Kina Mediteran tražila ulaznica više, isto kao i kolekciju europskih hitova. U ponudi imamo kolekcije filmova inspiriranih istinitim pričama, ali i književnim hitovima. Ovakvo kuriranje ponude za naše gledatelje je nešto što ćemo nastaviti raditi i u budućnosti dolaskom novih naslova u naše online kino. Jedan od razloga popularnosti naših kina i programa leži upravo u pomnom selektiranju programa, te vjerujemo da tu najvažniju karakteristiku naših kina moramo primijeniti i u online ponudu »Kina Mediteran od doma«, rekao je Munitić.

Munitić se osvrnuo i na cilj platforme, mogućnosti, želje i očekivanja od nje u vrijeme prevlasti streaming divova poput Netflixa ili HBO-a, s kojima se nije lako boriti.

Ima publike

– Za početak, mi smo cijelu stvar s platformom planirali i prije početka pandemije, no pandemija nas je svakako ubrzala. Na ideju smo došli nakon brojnih projekcija putujućeg kina te interesa javnosti za nekomercijalnom ponudom izvrsnih europskih i svjetskih filmova. Mnogi koji su htjeli pogledati neki film u sklopu putujućeg kina nisu uspjeli, pa smo tako dobivali razne upite o ponovnim projekcijama određenih filmova, što zapravo svjedoči interesu publike za onim filmovima koji su manje dostupni. Dakle ovu platformu vidimo kao nešto što nije aktualno samo u vrijeme pandemije, s obzirom na to da veliki streaming servisi sada najviše profitiraju, već kao neku ponudu filmova za koje je interes i prije pandemije bio jako velik. Nadamo se da ćemo postati platforma prepoznata od gledatelja te mjesto na kojem oni mogu naći kvalitetne filmove nezavisne europske i svjetske produkcije koja i nije toliko raširena (u komercijalnom smislu).

S obzirom na višegodišnje iskustvo s putujućim kinom te raznim projekcijama, smatramo kako hrvatske publike, jer posjedujemo distribucijska prava samo za područje Hrvatske, za našu platformu zasigurno ima te željno iščekuje pojavu nečeg ovakvog. Ljudi često nemaju uvid u mnoge dobre europske i svjetske filmove nezavisne produkcije koji su potpuno ravnopravni kvalitetom s onim drugim, komercijalnijim iz »zavisne« produkcije, stoga se nadamo kako će ovo biti možda i neka prekretnica u dostupnosti takvih filmova hrvatskoj publici – pojasnio je Munitić te nadodao da Kino Mediteran inače uspješno surađuje niz godina s riječkim Art-kinom koji prikazuje slične filmove.

Osim toga, još jednom je napomenuo činjenicu da ne mogu konkurirati velikim streaming servisima, što im nije namjera niti cilj, već stvoriti platformu za one manje poznate filmove iz nezavisne produkcije, a toga će se svakako držati i dalje.

Program kina

Početnu filmoteku Kina Mediteran od doma čini pedeset filmova, od kojih su većina hitovi koji su obilježili samo Kino Mediteran i koji su prilikom prikazivanja izazvali pozitivne reakcije kod publike, a radi se o europskim, domaćim i filmovima svjetske kinematografije, uz, naravno, dio filmova namijenjen i onim najmlađima.

Između pedeset filmskih naslova »Kino Mediteran od doma« izdvaja argentinski film »Pljačka stoljeća« redatelja Ariela Winograda (2020.), za koji vjeruju da će privući mnoge gledatelje, jer je baziran na istinitom događaju te prikazuje najveću pljačke banke u povijesti Argentine, koja je, uostalom i inspirirala megapopularnu seriju »La Casa de Papel«. Filmski izbor nudi i poljsku nominaciju za Oscara, film Jana Komase »Corpus Christi« (2019.), koji je pobijedio na Sundance filmskom festivalu, dramu »Yalda, noć oprosta« Massouda Bakhshija (2019.) te domaći prošlogodišnji hit film »Mater« Jure Pavlovića.

Nadalje, tu je i talijanski triler »Sitne ribe« Claudia Giovannesia (2019.) nastao na književnom predlošku i prema scenariju Roberta Saviana, inače autora hit serije »Gomora«. Juliette Binoche glumi u dva filma, komediji Martina Provosta »Kako biti dobra supruga« (2019.) i izvrsnoj ljubavnoj drami Saffyja Neboua »Ona koju zamišljaš« (2019.), a ti će filmovi zasigurno privući mnoge, posebice ljubitelje zanimljivih životnih priča s kojima se svi možemo poistovjetiti. Naravno, svi filmovi imat će titlove na hrvatskome jeziku, no i mogućnost odabira engleskoga jezika, a trenutno se radi i na adaptaciji filmova za osobe oštećena sluha. Filmove će se moći gledati na televizoru, računalu, tabletu ili pak mobitelu.

Kako je to počelo

Kino Mediteran nastalo je kao svojevrsni nastavak Festivala mediteranskog filma Split (FMFS), koji se u Splitu održava od 2008. godine, a vremenom, odnosno tijekom trinaest godina održavanja postao je najposjećeniji kulturni događaj u tome gradu. Nakon velikog interesa publike i posjetitelja za gledanjem novih filmova koje je ovaj događaj donosio, i u onim dijelovima gdje nema kina, samo Kino Mediteran nadraslo je festival s kojim se krenulo te se sve proširilo i na one dijelove juga naše zemlje koji nisu imali kina, pritom misleći na razne otoke u blizini, dalmatinsko zaleđe, no i na gotovo cijelu obalu. Upravo u toj činjenici prepoznao se potencijal i važnost revitalizacije otočnih kina i značaj za kulturu manjih mjesta.

Kino Mediteran član je Europa Cinemas i domaće Kino Mreže, a pokrenuto je 2012. godine od kad se održavalo ljeti kao putujuće kino po raznim lokacijama na moru i u mjestima koja nemaju kina. 2014. godine Kino Mediteran započelo je s cjelogodišnjim programom te su u partnerstvu s gradovima i općinama počeli digitalizirati i opremati niz kina uz financijsku pomoć Ministarstva kulture. U periodu od šest godina, točnije od 2014. do 2020. godine uspjeli su opremiti kina u čak dvanaest gradova – u Bolu, Supetru, Hvaru, Komiži, Jelsi, Mljetu, Lastovu, Imotskom, Pločama, Podgori te Ljetno kino Bačvice. U taj je broj od dvanaest revitaliziranih kina uključena i oprema za putujuće kino kojim se filmovi prikazuju na još petnaest lokacija. U svim novoopremljenim kinima od onda se održava cjelogodišnji filmski program na radost svih onih koji do tada u svojim gradovima i mjestima nisu imali kino.

Rekordi

U prošloj su godini ostvarili i brojčano rekordne rezultate s obzirom na projekcije, gledanost i posjećenost festivala – održano je 858 projekcija u 30 gradova, a prikazano je 157 filmova koje je pogledalo 59.070 gledatelja, odnosno 69 gledatelja po projekciji prosječno. U prvoj sezoni, odnosno 2012. godine putujuće kino obišlo je 11 gradova i održane su 33 projekcije na kojima je prisustvovalo 4.000 gledatelja. Iako pandemijska godina, ni 2020. nije značajno podbacila pa je tako svaki prikazani film pogledao u prosjeku 61 gledatelj, što je ukupna brojka od 26.017 gledatelja na 420 projekcije na kojima su prikazana 93 filma. Pokretanje platforme Kino Mediteran od doma slijed je toga rasta i zainteresiranosti publike za manje dostupne filmove, sada i mnogo šire od Jadranske obale – u cijeloj Hrvatskoj, putem uvijek dostupne novoosnovane platforme.
Kino Mediteran djeluje uz podršku Ministarstva kulture i Hrvatskog audiovizualnog centra. Mrežna stranica platforme Kino Mediteran od doma je www.kmod.hr, YouTube poveznica Kina Mediteran od doma je https://youtu.be/PuJlRupASfo. Ostale informacije o kinu i novoj platformi mogu se pronaći na službenoj Facebook (https://www.facebook.com/kinomediteran) i Instagram stranici Mediteran kina (https://www.instagram.com/kinomediteran/).