Kao i sve ostalo, koronakriza dobro je nagrizla i kulturni sektor. Smišljaju se razne strategije »prve pomoći« kulturi i umjetnicima, a natječaji za financiranje prilagođavaju se situaciji vezanoj za pandemiju. Naglasak je na koprodukcijama, umrežavanjima i domaćim umjetničkim snagama, dok ćemo na veća i učestalija gostovanja inozemnih umjetnika još neko vrijeme morati pričekati.

Unatoč svemu, kultura u Hrvatskoj još nije »umrla« i događanja ima. U Rijeci je, primjerice, ovoga ljeta možda bilo i intenzivnije nego prijašnjih godina – održane su kazališne premijere, koncerti, Jazz Time, u tijeku su History Film Festival i Vrisak, pokrenut je Riječki filmski forum, postavljaju se izložbe…
No što slijedi, teško je predvidjeti. Dok u Hrvatskoj još nekako i »guramo«, ovih dana stigla je loša vijest da se svjetski poznata koncertna dvorana Royal Albert Hall našla pred financijskim kolapsom uzrokovanim koronakrizom. Došlo je čak do toga da su čelni ljudi RAH-a zamolili sve da svojim donacijama pomognu opstanku ovog kultnog koncertnog mjesta.

Prema pisanju Nacionala, od početka krize izazvane koronavirusom Royal Albert Hall je izgubio više od 18 milijuna funti nakon čega su krenule kalkulacije da bi moglo doći i do potpunog zatvaranja već sljedeće godine ne dođe li do nekakve financijske pomoći. Iako je vlada Velike Britanije inicirala projekt spašavanja umjetnosti vrijedan čak 1,57 milijardi funti, Royal Albert Hall navodno ne zadovoljava uvjete da dobije dio tog novca, već im je preporučeno da pokušaju podići državni zajam, ali on će stići tek u prosincu.

Ovim povodom Craig Hassall, izvršni direktor Royal Albert Halla, kazao je da su sretni što imaju publiku koja ih podržava, kao i privatne donatore koji su bili vrlo izdašni u financijskoj pomoći. »Unatoč tome Royal Albert Hall sada je suočen s vrlo mračnom budućnošću, osim ako ne dobijemo državni zajam i povećamo privatne donacije kako bi nadoknadili aktualni manjak od 20 milijuna funti«, izjavio je Hassall.

Predložene donacije za Royal Albert Hall kreću se u rasponu od 5 do 45 funti.

Na službenim stranicama Metropolitan Opere također se mogu donirati sredstva kako bi se pomoglo da u ovim izazovnim vremenima nastave s produkcijama. Po svijetu ima i drugih kulturnih i umjetničkih ustanova i organizacija koje poručuju svojoj publici i zainteresiranima da im pomognu svojim donacijama.

Kako smo načuli, možda će se i neke hrvatske ustanove pridružiti ovom trendu. A Teatar.hr objavio je da zbog razornih posljedica pandemije svaki treći glazbenik u Švedskoj već jest ili planira promijeniti profesiju.

U ovom kontekstu je zanimljivo podsjetiti na nekadašnje mecene (po imenu rimskog političara, pjesnika i pokrovitelja umjetnika, savjetnika i prijatelja cara Augusta – Gaja Mecene). Pojam je to koji označava one koji nesebično i izdašno daju podršku i potporu umjetničkim, kulturnim ili u današnje vrijeme sportskim ili znanstvenim aktivnostima i njihovim nositeljima – umjetnicima, znanstvenicima, sportašima.

U povijesti mecene su dolazili iz krugova kraljeva, plemića, zemljoposjednika i raznih vladara i upravitelja (uglavnom iz višeg društvenog sloja), koji su financijski (ili materijalom) pomagali umjetnike svoga vremena.

Za vrijeme talijanske renesanse mecenatstvo je bilo usko povezano s fenomenom veličanstvenosti. Najpoznatiji mecene bili su firentinska vladarska dinastija Medici, točnije dvojica najpoznatijih Cosimo il Vecchio i njegov nećak Lorenzo Veličanstveni.

Oni su na svom dvoru okupili najbolje umjetnike, književnike, filozofe i humaniste svoga vremena, između ostalih to su bili: Michelozzo, Pico della Mirandola, Angelo Poliziano, Antonio Pollaiolo i Sandro Botticelli. Pitanje je hoće li ova situacija s koronom iznjedriti i neke nove mecene, koji će spasiti kulturu i umjetnost.