U zagrebačkoj galeriji Bačva Meštrovićeva paviljona u tijeku je izložba laureata nagrade »Vladimir Dodig Trokut«, »Iva Vraneković – umjetnici umjetniku«, koju dodjeljuje Anonimni filantrop s ciljem poticanja ideje većeg uključenja fizičkih osoba kao donatora likovnih umjetnika u javnom prostoru te zagovaranja stvaranja poticajnog pravnog i fiskalnog okvira za razvoj filantropije u Republici Hrvatskoj. Kako podsjećaju na stranicama Hrvatskog društva likovnih umjetnika, u Hrvatskoj fizičke osobe ne mogu potpomagati umjetnike neoporezivim filantropskim donacijama jer se takvi primitci smatraju drugim dohotkom te se na njih obračunava porez na dohodak, prirez, zdravstveno te mirovinsko osiguranje.

Tako je, na primjeru dosadašnjih davanja Anonimnog filantropa (koja iznose 20.000 eura neto odnosno 25.000 eura bruto), iznos fiskalnih davanja koji je uplaćen u javnu blagajnu mogao biti iskorišten za čak tri donacije od oko 1.600 eura i potpore istaknutim umjetnicima u potrebi. Povrh toga, ne postoji fiskalni poticaj u obliku olakšice za donacije fizičkih osoba u filantropske svrhe. Napominje se da se slična problematika događa s institucionalnim nagradama umjetnicima poput nagrade Zagrebačkog salona, Salona mladih, Bijenala slikarstva koje dodjeljuje HDLU kroz sponzorska sredstva.

»Za razliku od radnika koji imaju pravo na neoporezivu nagradu za radna postignuća u iznosu od 1.000 eura godišnje, rijetkim umjetnicima, koji ostvare novčane nagrade možda jednom u radnom vijeku, takva nagrada oporezuje se kao drugi dohodak. U posljednjih godinu dana HDLU je u okviru tri likovne manifestacije dodijelio nagrade u iznosu od oko 26.000 eura bruto odnosno oko 21.000 eura neto. Razlika od 5.000 eura, koliko su iznosila fiskalna davanja, bila bi izrazito poticajna nagrada za likovnog umjetnika, a zanemariv odbitak državnom proračunu«, ističu u HDLU-u.

Ovako objašnjava anonimni filantrop: »Nije nam bio motiv napraviti angažiranu izložbu, ali je ona postala polazište za otvaranje polemike o navedenoj problematici te nam je želja da se o toj temi što više govori u medijima jer participacija medija dovodi do formiranja javnog mnijenja, što pak dugoročno vodi participaciji političara i izvršne vlasti, a samim time i do rješavanja ovog važnog problema.«

Izložba ostaje otvorena do 19. veljače, a izlažu Grgur Akrap, Lora Elezović, Lucija Jelić, Luka Kušević, Marija Matić, Mak Melcher, Andrea Musa, Pavle Pavlović, Lea Popinjač, Jurica Pušenjak, Josip Rončević, Đuro Seder i Andrej Tomić.

Tako je ova izložba aktualizirala temu filantropije u umjetnosti u Hrvatskoj, a upućen je i apel za poboljšanje uvjeta za razvoj filantropskog djelovanja. Podsjetimo, dosadašnja praksa financiranja umjetničkih projekata uglavnom se temelji na podrškama iz javnog sektora, lokalnih i nacionalnih proračuna, što za neke projekte i programe nije dovoljno stabilan model financiranja. S druge strane, područje osobne i korporativne filantropije u kulturi i umjetnosti, ali i na široj društvenoj sceni, još uvijek nije dovoljno poznato područje, a praksa gotovo da i ne postoji. Iako postoji potencijal, filantropija je u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno poznata i razvijena, smatraju stručnjaci.

S obzirom na kontinuirani nedostatak sredstava za financiranje projekata u području kulture i umjetnosti, ali i šire društvene scene, organizacije civilnog društva i menadžeri u kulturi pokušavaju razviti nove strategije prikupljanja sredstava izvan javnog sektora te potaknuti razvoj osobne i korporativne filantropije. Međutim, postavlja se pitanje postoji li uopće mogućnost stabilnog financiranja umjetnosti i kulture izvan javnog sektora. Filantropija i zaklade su dio hrvatske povijesti stotinama godina. No u 20. stoljeću brojne zaklade su iskusile znatne teškoće, te su se tek nedavno počele pojavljivati. Filantropija kao »opće dobro« može biti unaprijeđeno kroz brojne raznolike aktivnosti, uključujući istraživanja, zdravstvo, obrazovanje, umjetnost, kulturu, otklanjanje siromaštva i drugo, a sve s ciljem poboljšanja kvalitete života u zajednici.