Krajem listopada, točnije 25. listopada, trebala je prema najavama biti završena interna revizija poslovanja HNK-a Ivana pl. Zajca. Toga dana uputili smo pitanje Gradu Rijeci oko nalaza revizije, na što su nam bili odgovorili da revizija nije završena,

»jer se Nacrt revizijskog izvješća prema propisanoj metodologiji treba prezentirati intendantu radi očitovanja, a očitovanja intendanta se potom trebaju ugraditi u revizijsko izvješće koje time postaje konačno.«

Prema svemu sudeći, intendantu Marinu Blaževiću trebalo je tri mjeseca da to obavi, pa je gradonačelnik Marko Filipović u intervjuu Novom listu rekao da je revizija obavljena i objavljena te da nije našla većih nepravilnosti, onako kako smo i najavili da će biti dok još nismo znali rezultate revizije.

Potražili smo rečeno izvješće i pozvali predsjednicu Odbora za kulturu Gradskog vijeća Grada Rijeke Mašu Magzan i Zvonimira Peranića, predsjednika Kazališnog vijeća HNK-a Ivana pl. Zajca da prokomentiraju nalaz.

Magzan ističe da rezultate interne revizije poslovanja HNK-a gradonačelnik ocjenjuje kao »sitne probleme u funkcioniranju kazališta i Odjela za kulturu.«

– Sličan je komentar bio i na zaključke upravnog nadzora nad zakonitošću rada HNK-a, koji je u srpnju 2022. provelo Ministarstvo kulture i medija, a koji utvrđuju »sitne nomotehničke korekcije«, iza kojih stoji »usklađivanje Pravilnika o radu sa Zakonom o radu, Statuta HNK-a s važećim Zakonom o kazalištima, Pravilnika o zaštiti o radu sa Zakonom o zaštiti o radu« itd.

Iako revizijsko mišljenje ističe da »okolnosti upravljačke krize u kojima Kazalište trenutno djeluje mogu ugroziti kontinuitet odvijanja poslovnih procesa Kazališta«, gradonačelnik zaključuje da se »situacija sada smirila« – kaže Magzan i apostrofira da je zanimljivo da nijedna od ukupno 13 preporuka nije u kategoriji jedan, a to su temeljne slabosti u upravljanju rizicima i kontrolama, čija provedba mora biti hitno realizirana.

Ipak i hitne preporuke

– U utvrđenom Planu djelovanja u zaključku revizije ipak su tri preporuke s rokom provedbe 31. prosinca 2022., što ukazuje na to da se radi o hitnim i važnim preporukama.

Među njima je sanacija duga kazališta, na čemu Odbor za kulturu inzistira preko godinu dana kroz tematske sjednice, preporuke i zaključke, no bez pomaka, jer Odjel za kulturu i OGU za financije nemaju zajednički stav o ovom pitanju.

Upravo je njihova koordinacija istaknuta kao potrebna aktivnost za provedbu ove preporuke, a od Odjela za kulturu se u posebnoj preporuci traži »dosljedna primjena Upute o praćenju i nadziranju poslovanja proračunskih korisnika« – kaže Magzan i ističe da u kategoriju hitnih preporuka spada i primjena Zakona o proračunu, vezano za programsko i financijsko planiranje i izvještavanje, budući da nedostaju zakonski propisani podaci.

– Posebno se ukazuje na slabosti u financijskom upravljanju i upravljanju likvidnošću te postojećoj sistematizaciji i organizaciji poslova, a zbog kontinuiranih rashoda koji se generiraju u »cilju boljeg upravljanja javnim novcima nužno (je) preispitivanje istih« – zaključuje Magzan.

Peraniću je zanimljiva perspektiva izvješća: »Održavanje kontinuiteta poslovanja u uvjetima pandemije i u razdoblju nakon (ekonomska kriza) značajan je doprinos zadovoljavanja javne usluge u kulturi i očuvanja mentalnog i društvenog zdravlja zajednice.

Navedeno je nužno uzeti u obzir prilikom razumijevanja iskazanog mišljenja i analiza fizičkih i financijskih pokazatelja iznesenih u ovom izvještaju.«

Peranić se pritom pita proizlazi li iz navedenog da bi izvješće bilo drukčije da nije bilo (perspektive) ekonomske krize.

Čega ima, čega nema

– U izvješću je zanimljivo pratiti što jest, ali i što nije navedeno. Naveden je i razlog koji smo puno puta čuli i zbog kojeg je Kazališno vijeće neke odgovore čekalo i mjesecima: »U tijeku obavljanja revizije dijelom je bilo ograničenja u smislu dostupnosti dokumentacije i obrazloženja revidiranog subjekta zbog opterećenosti.«

Vidljiv je i odnos spram Kazališnog vijeća, kao i često spominjane tvrdnje da KV-u nisu dostavljeni svi podaci: »Financijski plan za 2021. godinu koji je predložen Kazališnom vijeću sadrži isključivo financijske podatke za 2021. godinu, a izostaju ostali propisani elementi« – kaže Peranić, dodajući da je odnos spram Kazališnog vijeća vidljiv i u postupanju kod donošenja Pravilnika o radu, pri čemu izvješće uočava nedosljednost u načinu prezentiranja predloženih izmjena i dopuna Pravilnika o radu i Sistematizacije Kazališnom vijeću.

Izvješće pritom kaže: »Iz predloženih i od strane Kazališnog vijeća prihvaćenih izmjena i dopuna Sistematizacije ne dobiva se uvjerenje da je ista u svim slučajevima i rezultat sveobuhvatne analize radnih mjesta.

Navedeno otvara mogućnost da se oblikovanje i korištenje tog u suštini kontrolnog mehanizma ponekad relativizira u svrhu oblikovanja operativnih rješenja.«

Različiti stavovi oko Pravilnika o radu protežu se kroz cijeli mandat, smatra dalje Peranić, ali i oslikavaju načine rada s Kazališnim vijećem.

– Na 5. sjednici Kazališnog vijeća, 24. srpnja 2020., intendant je iznio popis s konkretnim imenima ljudi koji bi predloženom Odlukom ostali privremeno bez ugovora i gdje je navedeno što se planira s kime.

Naglasio je da to daje jer nema Peranića, što je tadašnja predsjednica Kazališnog vijeća sveudilj prihvatila. Na zadnjem prijedlogu Pravilnika pokušalo se »umetnuti« nova radna mjesta: dizajner vizualnih komunikacija, izvršni producent Talijanske drame, izvršni producent Baleta, voditelj službe za proračun, informatičar, a sve pod razlogom Kolektivnog ugovora. Iako Kazališno vijeće nije u jednom periodu moglo raditi na sjednicama, to nije razlog za ovakvo postupanje – smatra Peranić.

Zanimljive su i perspektive izvještavanja o ugovorima ravnatelja, ističe Peranić dalje, pri čemu revizorsko izvješće navodi i neke činjenice. S druge strane, podsjeća Peranić, Državni inspektorat, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor radnih odnosa nakon provedenog inspekcijskog nadzora kod HNK-a utvrđuje nepravilnosti iz nadležnosti inspektora rada u području rada i radno-pravnih odnosa te je protiv HNK-a podnesen optužni prijedlog nadležnom prekršajnom sudu.

Ništa o »poklonima«

– U revizorskom se izvješću kazuje i o pokriću manjka. No ne ističe se jedna perspektiva, ona u kojoj intendant sam sebi dodjeljuje umjetničke poslove.

Intendant je na tribini u HKD-u izjavio da su sve predstave u kojima je djelovao kao neumjetnik na umjetničkim poslovima bile one povrh onih koje su propisane od strane Grada Rijeke.

Za svoj je rad govorio da je poklon gradu.

Kao jedna od mjera predloženog pokrića manjka Kazališnom vijeću navodi se: »Reduciranjem programa do maksimalno obveznog broja premijernih naslova prema ugovorima o financiranju programa, ali većem broju repriznih izvedbi«, iz čega proizlazi da bi manjak bio značajno manji da navedeni ‘pokloni’ gradu nisu bili realizirani.

U revizorskom izvješću ne spominje se išta o ovoj perspektivi – ističe Peranić.

U izvješću se kaže i da su nabave koje se odnose na intelektualne i osobne usluge pojedinačne vrijednosti veće od 19.999,99 kuna provedene sukladno Pravilniku o provođenju postupaka jednostavne nabave, ali nisu uključene u Plan nabave i Registar ugovora.

»Unatoč tome što Kazalište uporište za takvo postupanje temelji u mišljenju dobivenom od Ministarstva kulture, smatramo da navedeno nije u skladu s regulatornim okvirom«, kaže izvješće, pa predlaže: »Uputiti Ministarstvu gospodarstva, Upravi za sustav javne nabave na reviziju iskazano mišljenje Ministarstva kulture iz 2018. godine«, a Peranić podsjeća da Kazališno vijeće nema informacije o ugovorima Anne Bogart, a koja je već uvelike radila u kazalištu kada su ugovori bili predočeni KV-u.

– Niti toga nema u revizorskom izvješću. Vjerojatno zato što je bilo prije 2021. godine – zaključuje Peranić.