RIJEKA  Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca najavilo je više, kako rekoše, velikih glazbenih događanja, kao i obilježavanje 135. obljetnice otvorenja kazališne zgrade te otvorenje nove kazališne sezone.

Rečena glazbena događanja trebala bi biti: gala koncert svjetske operne dive Karite Mattile 18. rujna u “Zajcu” i izvedba Mahlerove Druge simfonije “Uskrsnuće” 23. rujna u Centru Zamet kao “vrhunci koncertnog programa projekta EPK – Rijeka 2020” te potom i obilježavanje 135. obljetnice otvorenja kazališne zgrade i otvorenje nove kazališne sezone 3. listopada izvedbom Zajčeve opere “Nikola Šubić Zrinjski”, koncertnom izvedbom Verdijeve “Aide” te otvaranjem kazališne galerije “Zajc”.

Na konferenciji su uz intendanta Marina Blaževića bili i voditeljica programa razvoja publike Katarina Mažuran Jurešić te gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel. Konferenciju je moderirala Milena Jerneić.

Iznimna pjevačica

Blažević je konferenciju otvorio Mattilom, predstavivši je kao jednu od najvećih suvremenih pjevačica, koja je u posljednjih 30 godina jedno od najznačajnijih imena koja su pohodila “Zajc”.

– Ona nije samo fantastična pjevačica, nego je i izvanredna glumica. Uspoređuju je s Marijom Callas, jer joj je scenska izvedba izuzetna. Osvojila je sve najveće operne pozornice u svijetu, kao i dva Grammyja i brojne druge nagrade. Veliku lekciju daje mnogim suvremenim pjevačicama i pjevačima širinom svog repertoara; ona pjeva gotovo cijeli operni repertoar; talijanski, slavenski, njemački – rekao je Blažević.

Izvedba pak Mahlerove simfonije, i to u Centru Zamet, prkosi, rekao je Blažević, cijeloj ovoj našoj situaciji. Osim u sportskoj dvorani na Zametu ona će biti izvedena i u zagrebačkom Domu sportova, gdje će se snimati za HRT. Prkos proizlazi iz činjenice da je to doslovce jedna od najvećih ikad skladanih simfonija u kojoj će se združiti 200-tinjak izvođača. A svi oni bit će raspoređeni, tvrdi Blažević, prema preporukama. Problem je i što je gledalište ograničeno pa prima samo 700 gledatelja, pa je Blažević poručio da se karte krenu nabavljati što prije.

Treći listopada tradicionalno počinje sezona. Obično se posebnije obilježavaju okruglije obljetnice, no u Kazalištu su odlučili da je i ova posebna, jer je pitanje što će uopće biti i s kazalištem i s ljudima. A budući da je posebna, odluka je pala: bit će dvije operne izvedbe u danu. Prvo će u podne biti izvedena Zajčeva opera “Nikola Šubić Zrinjski”, da bi u 20 sati na programu bila koncertna izvedba Verdijeve “Aide”. Izvedba Zajčeve opere je obnova u režiji Dore Ruždjak Podolski, Blažević je rekao kontroverzna, jer je operu smjestila u postapokaliptično doba te time podijelila publiku na pristalice i osporavatelje. No ni te opere ne bi bilo da dirigent Igor Vlajnić nije uspio posložiti glazbenu stranu priče tako da se smanji orkestar, koji zbog mjera ne može svirati u svojoj “rupi”. Ni večernja “Aida”, u režiji novog dirigenta u “Zajcu” Valentina Egela, neće biti s orkestrom u “rupi”, već na pozornici, iza solista.

– Ta je izvedba specifična i zato što je dobrotvoran povod. Nema protokola, već su svi gledatelji pozvani da kupe ulaznice, kao što i svi gostujući umjetnici nastupaju pro bono, donirajući novce za operni studio Giorgija Suriana. U tom studiju radit će se s četvero mladih pjevača kojima će se tako otvoriti mogućnost da u ova vremena kada je posla sve manje ipak rade.

Nova kazališna inicijativa

O novoj kazališnoj inicijativi, zasad galeriji, a u budućnosti možda i muzeju, govorila je Katarina Mažuran Jurešić, predstavivši ju kao prvi stalni muzejski postav u nekom hrvatskom kazalištu.

– Osnovna ideja postava je da ne postoji egzaktna, službena priča o Kazalištu, jer njega čine upravo ljudi i njihove priče, pa ćemo mi donijeti njihove perspektive. Vrlo neobično i zanimljivo je vidjeti čega se naša publika sjeća kad su kao mali išli u kazalište. Niz je to paralelnih priča, emocionalna povijest kazališta koja nikako nije gotova, već se nastavlja; i dalje pozivamo sve koji žele ispričati svoju priču da to i učine – rekla je Mažuran Jurešić, dodavši i da je njen prostor zanimljiv. Radi se naime o tzv. slijepom stubištu, kojim je nekoć lošijestojeći puk dolazio na slabija kazališna mjesta, često gorljivo “navijajući” za svoje miljenike, a potom se vraćajući na svoje pozicije u kafićima, ne dočekujući kraj ukupne predstave.

Gradonačelnik Obersnel govorio je o završetku sezone u superlativima, o brojnim premijerama, sve jednom boljom od druge, kako je istaknuo, ponovivši i da dosta toga ne bi bilo da nije projekta EPK-a, kojim je on sada, nakon početnog šoka u ožujku, kako je rekao, zadovoljan.