RIJEKA Deseta (tematska) sjednica Odbora za kulturu Gradskog vijeća Grada Rijeke održana je u Gradskoj vijećnici. Tema je bilo Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca, sročena u trima točkama. Prva je bila o aktualnostima i funkcioniranju “Zajca”, druga se ticala neodgovorenih pitanja, a pod točkom razno trebalo se okupiti ono što nije stalo u prve dvije točke. Dvosatna rasprava, na kojoj su se predstavili i formalno izabrani novi članovi Kazališnog vijeća Dražen Mikulić i Slavko Sekulić, uz dosadašnje članove Zvonimira Peranića i Bojana Šobera, poslužila je Odboru da artikulira teme koje smatra problematičnima, a ostalima priliku da brane svoje pozicije, kako oni u Kazalištu, od intendanta naniže, tako i politika, otjelovljena u pročelniku Odjela za kulturu Ivanu Šararu.

Neriješeni problemi

Kako je to rekla predsjednica Odbora za kulturu Maša Magzan na samom početku, jedan od osnovnih motiva za sazivanje sjednice činjenica je da na idućoj sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke nijedna točka dnevnog reda nije posvećena “Zajcu”. Njoj je nejasna orijentacija Grada koji se, kako je rekla, konstantno povlači iz priče o “Zajcu”, iako je svakome jasno da se tamo nešto začudno događa i da bi valjalo imati vlast koja rješava otvorena pitanja. Podsjetila je i na činjenicu da se nakon prve tematske sjednice ovog Odbora posvećene HNK-u u studenom 2021. gotovo ništa od artikuliranih problema nije riješilo, poput plana sanacije duga Kazališta, plana povećanja prihoda Kazališta, plana racionalizacije trošenja proračunskih sredstava i drugih neriješenih pitanja.

Pozvala je stoga kao prvog govornika pročelnika Šarara, koji se trebao osvrnuti na poziciju Grada u tom nerješavanju stvari, kao i isticanje da se Grad neće miješati u međuljudske odnose, što je ključ dobrog upravljanja. Šarar je probao objasniti da kada Grad kaže da se ne želi baviti međuljudskim odnosima, to zapravo znači da se neće Šarar ili Filipović baviti međuljudskim odnosima, kad za to imaju svoje predstavnike u Kazališnom vijeću, koje je kao tijelo zaduženo i za to.

– Grad se nije odrekao bavljenja Kazalištem, nego ima svoje mehanizme kako da to učni – rekao je Šarar, ne bježeći od činjenice da su neki problemi artikulirani i da o njima valja raspraviti, a napomenuo je i da je Grad poslao unutranju reviziju u Kazalište te zatražio nadzor Ministarstva kulture i medija, priznavši da su i oni u Gradu i oni u Kazalištu bili spori oko Kazališnog vijeća.

Snimio SERGEJ DRECHSLER

Novi članovi Kazališnog vijeća

Zamjenik predsjednika Kazališnog vijeća Bojan Šober rekao je da stoji iza svega što je rekao u otvorenom pismu u kojem je kritizirao rad Uprave Kazališta i da mu je problematično što se nakon pitanja koje su potegli na Kazališnom vijeću to isto vijeće raspalo i onda bilo nefunkcionalno dva i pol mjesca. Pojasnio je i da je tri mjeseca krajnji rok da se Vijeće sastane pa ako se to sada ne bi dogodilo, rezultat bi bio izbor novog Vijeća. No čini se da nema zapreka da se taj sastanak dogodi na vrijeme, iako je javnost jučer doznala da je pročelnik zamolio da se Vijeće ne sastaje dok Grad ne ponudi i trećeg člana kao predstavnika Osnivača. To, čini se, ujedno znači i da će se uskoro dogoditi i izbor posljednjeg, petog člana Vijeća.

Novi članovi Kazališnog vijeća Slavko Sekulić i Dražen Mikulić kratko su se obratili zamolivši da im se dopusti da se informiraju o funkcioniranju tijela kojeg su postali članovi i da kao njegovi novi članovi još uvijek ne mogu govoriti o svim otvorenim problemima.

Zvonimir Peranić je zato podsjetio da se cijela situacija s Vijećem generirala zato što su se počeli propitivati ugovori koje su s Rijekom 2020 sklopili ravnatelji “Zajca” Renata Carola Gatica i Alan Vukelić bez dopuštenja Kazališnog vijeća, a Vijeće se potom u nizu okolnosti raspalo. Peranić je podsjetio da je i sam intendant bio tražio mišljenje Ministarstva kulture i medija je li njegov rad na otvaranju EPK-a bio umjetnički ili ne, s obzirom na to da ako nije bio umjetnički nije morao tražiti dozvolu KV-a. Mišljenje je i dobio, a kao potvrdu ispravnosti propitivanja ugovora Carole Gatice i Vukelića, Peranić je naveo potvrde njihovih strukovnih udruga koje su indirektno pokazale da njihov rad svakao jest bio umjetnički.

Slučaj “diploma”

Blažević je u tom kontekstu rekao da je zatraženo mišljenje MKM-a i o radu zaposlenika HNK-a za EPK, pri čemu je MKM utvrdio da dozvole nije trebalo tražiti, na što je Peranić podsjetio da je on to mišljenje vidio u medijima, da nije kao član Vijeća dobio ni upit koji je poslan MKM-u ni odgovor koji je iz MKM-a stigao, na što je Blažević rekao da je to točno, ali da sada, kada je Vijeće ponovo funkcionalno nema zapreke da sve to dobiju. Peranić je pojasnio i da njih ne zanima u tome sukob interesa, nego činjenica da ravnatelji u ustanovi moraju imati dopuštenje KV-a za rad izvan ustanove. Ujedno je spomenuo i slučaj “diploma”, rekavši da ako netko kaže da diplome nema, da je logično da se diploma pokaže i da se prekine igrokaz. Peranić je aludirao na diplomu ravnateljice Drame Renate Carole Gatice, koju još nitko, čini se, nije vidio, ili o tome barem govorio. Nije samu diplomu spomenuo ni Marin Blažević replicirajući Peraniću, već je podsjetio samo na to da su angažiranje Carole Gatice kao ravnateljice Drame potvrdila dva Kazališna vijeća, ne našavši u svemu ništa sporno.

Blažević je u svojoj replici kritizirao i sam naziv prve točke dnevnog reda, upitavši da mu se kaže što to u Kazalištu ne funkcionira, otkazuju li se programi, generira li se novi dug, pada li broj gledatelja… Spomenuo je da je Kazalište u posljednje vrijeme odradilo 25 gostovanja diljem Hrvatske i Europe i da je povećalo prihode te da međuljudski odnosi na kojima se inzistira ne utječu na funkcioniranje Kazališta.

Bez dozvole Kazališnog vijeća

Magzan mu je odgovorila da je sama činjenica nepostojanja Kazališnog vijeća dovoljna da se progovori o funkcioniranju Kazališta, s obzirom na to da je KV jedno od ključnih tijela u tom kontekstu. Problem su i ugovori koji se ne dostavljaju, kao i činjenica da u kontekstu razvoja publike ne stižu evidencije o posjećenosti predstava prema granama Kazališta. No istaknula je i da će se Kazališno vijeće zasigurno baviti tim pitanjima.

Nastavak sjednice doveo je do govornice i upravitelja Tehnike “Zajca” Alana Vukelića, koji je pozvan komentirati pitanja vezana za njegov ugovor o radu, kao i rad za Slovensko narodno gledališče bez dozvole Kazališnog vijeća. Vukelić je odgovorio da on ne želi davati svoj ugovor novinaru koji izvrće činjenice. Spomenuo je nekoliko raznih radnih mjesta koje je obavljao u Kazalištu, iz čega se nije dalo puno toga izvući, osim činjenice da su neka radna mjesta bila vjerojatno na neodređeno, dok je v.d. upravitelja Tehnike mandatno zaposlenje. Iz njegova govora nije bilo moguće izvući radi li se o “zlatnom padobranu”, tako da na to pitanje još uvijek ne možemo odgovoriti. Nije objasnio ni kako može bez visoke stručne spreme raditi posao za koji je propisana visoka stručna sprema, no to ga nitko nije ni pitao, kao ni onoga tko mu je takav posao omogućio, iako je ključna šifra upravo “v.d.”.

Po pitanju rada u SNG-u rekao je da u vrijeme dogovaranja toga angažmana nije bilo Kazališnog vijeća koje bi se o tome moglo pitati dozvolu, spomenuvši i činjenicu da je u sličnoj situaciji bio i sada novoizabrani član KV-a Dražen Mikulić kad je radio na filmu koji se snimao u vrijeme kolektivnog godišnjeg odmora pa se nije imalo koga pitati dozvolu. Vukelić pritom nije spomenuo činjenicu, a to nije učinio ni itko drugi na sjednici, da zbog, dakle, istoga, barem ako je suditi prema Vukeliću, Mikuliću prijeti otkazivanje ugovora o radu, jer da je ozbiljno prekršio odredbe Pravilnika o radu, dok Vukelić u istoj situaciji radi pod patronatstvom intendanta Marina Blaževića. Istoga onoga intendanta koji kao dramaturg i redatelj radi na toj istoj predstavi SNG-a. Bez dozvole Kazališnog vijeća.

Nitko nije našao problematičnim ni to što je Vukelić izjavio da njegov rad u SNG-u neće utjecati na njegov rad u “Zajcu”, kao da je on tijelo koje se o tome pita, a ne upravo Kazališno vijeće, koje baš zato i postoji da bi utvrdilo, između ostaloga, i interferira li neki rad izvan Kazališta s onim unutar Kazališta, zbog čega se može uskratiti dozvola.

Zlatni padobrani

Blažević je dalje utvrdio, očito aludiravši na naš tekst o “zlatnim padobranima” ravnatelja kulturnih ustanova u Rijeci, da kako su sada teme Odbora za kulturu priče o ugovorima ravnatelja grana u Kazalištu, a ne i oni ravnatelja drugih ustanova, na što je Magzan odgovorila da svakako i to pitanje traži okupljanje svih ravnatelja, ali da je sada tema HNK, i da su zato na dnevnom redu i teme tih ugovora.

Zaključak sjednice donio je i pitanje o zaključcima sjednice, pri čemu je Magzan utvrdila da će Odbor poslati svoje zaključke naknadno, dok je Šarar želio da se zaključci formuliraju na licu mjesta. U raspravi je ipak zaključeno da je na Odboru da donese zaključke, iako to ne mora biti tajno; oni koji žele mogli su ostati i poslušati ih uživo.