Na dan kada je još 1946. godine tada novoosnovani ansambl Talijanske drame izveo predstavu „Il burbero benefico“/ „Ćudljivi dobrotvor“ Carla Goldonija, HNK dvama događajima, predstavom za djecu i dokumentarnim filmom, obilježava 75. obljetnicu Talijanske drame HNK Ivana pl. Zajca, jedinog profesionalnog ansambla koji djeluje izvan granica Italije. Tim je povodom prije projekcije filma uz prisutnost ministrice kulture održan niz govora, a kako je istaknuto, Talijanska drama ima velik doprinos u promicanju kulture, jezika i identiteta talijanske nacionalne manjine te je iznimno vrijedan dio i naše, riječke i hrvatske, kulture.

Intendant HNK Ivana pl. Zajca Marin Blažević istaknuo je kako je riječko HNK specifično jer obuhvaća čak sedam izvedbeno-umjetničkih entiteta – dva dramska ansambla, balet, operu, simfonijski orkestar, Riječko kazalište mladih „Kamov“ i Peti ansambl – a samo prije nekoliko dana otvorena je i izložba „Galerija Zajc“ koja je, kazao je, začetak prvog budućeg kazališnog muzeja u Hrvatskoj.
– Riječki je HNK poseban i po tome što je jedan od njegovih ansambala Talijanska drama, najstariji stalni ansambl na talijanskom jeziku i jedan od rijetkih ansambala neke nacionalne manjine u sastavu nacionalne kazališne ustanove. Upravo to je razlog zašto danas i u ovoj godini obilježavamo baš sedamdesetpetu obljetnicu Talijanske drame, premda su u istoj godini, tek nešto ranije svoje prve izvedbe imale i Hrvatska drama i Opera, danas Balet. Na današnji dan 1946. godine održana je premijera Goldonijeve komedije „Il burbero benefico“/ „Ćudljivi dobrotvor“ što se smatra početkom djelovanja Talijanske drame.

– Ne slavimo samo rođendan Talijanske drame, nego i sve dane i godine njezina suživota s umjetnicima u drugim ansamblima riječkoga HNK, pod istim svodom ukrašenim Klimtovim slikama, u kazalištu koje je nekoć nosilo ime Verdija, danas Zajca, a moglo je nositi i ime Pirandella ili Kamova. Glumci Talijanske drame glume s glumcima iz drugih ansambla našega kazališta, no i s glumcima iz drugih kazališnih kuća diljem svijeta, od Japana do Argentine. Slavimo, dakle, našu jedinstvenu Talijansku dramu i našu zajedničku, internacionalnu i, nadam se uskoro post-pandemijsku budućnost, kazao je Blažević.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek također je istaknula značaj Talijanske drame za riječku i hrvatsku kulturu te napomenula kako Hrvatska već desetljećima dokazuje prihvaćanje i očuvanje kulture i identiteta talijanske nacionalne manjine, što je ujedno i vrijednost naše kulture.

– Prezentirajući generacije talijanskih dramatičara, ovo je kazalište u kazalištu neprestano obogaćivalo novim prijevodima, novim sadržajima i novim strujama koje se poput domino efekta prelijevaju onda i na cijelu hrvatsku kulturnu scenu. Mnogi su hrvatski i talijanski glumci, redatelji i autori svoje najbolje djela i uloge odigrali na sceni Talijanske drame, a ono što je ključno za svako glumište, svih ovih desetljeća vjerno ih je pratila publika u Rijeci, na Kvarneru, no i u Italiji, Sloveniji i na mnogim drugim prostorima, rekla je ministrica kulture opisavši riječku Talijansku dramu pirandelovskom igrom dugom sedam i pola desetljeća, no ozbiljnom i vrijednom za hrvatsko kazalište i za hrvatsku kulturu u cjelini.

Uvodne su govore održali i zamjenica gradonačelnika Grada Rijeke Sandra Krpan, zamjenica župana Primorsko -goranske županije Marina Medarić, predsjednik Izvršnog odbora Talijanske unije Marin Corva, ravnatelj Ureda za narodnosti Vlade Republike Slovenije Stanko Baluha, generalni konzul Republike Italije u Rijeci Davide Bradanini, potpredsjednik Sabora i saborski zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin u kojem su se osvrnuli na dugu tradiciju, značaj i ulogu Talijanske drame koja ima izniman doprinos u promicanju kulture, jezika i identiteta talijanske nacionalne manjine u Rijeci i Hrvatskoj, kao i kvalitete riječkoga HNK. Talijanska drama u riječkome HNK pokazatelj je dubokih veza dviju država, rekli su u svojim govorima.

U sklopu obilježavanja 75. jubileja Talijanske drame sati premijerno je izvedena predstava „Eclissi“/ „Pomrčina“ autora i redatelja Nenada Pavlovića koja je namijenjena je djeci, a radi se o neverbalnoj predstavi koji su mogla pratiti sva djeca, što i jest jedan od ciljeva Talijanske drame. Oni najmlađi su se u predstavi mogli upoznati dva lika, dva klauna koji utjelovljuju Sunce i Mjesec, koji su od samoga početka osuđeni na udaljenost. Model igre koji uključuje klauna omogućuje neposrednu komunikaciju s publikom, a cirkuski i lutkarski elementi omogućuju i korištenje magijskih elemenata. Pravi magijski trenutak u ovoj predstavi nastupa nakon susreta ovih dvaju tijela – gledateljima pomrčina, a njima trenutak spoznaje da nisu sami. Sunce tumači Serena Ferraiuolo, Mjeseca Andrea Tich. Dramaturginja je Nina Pavlović, scenografiju i kostimografiju potpisuje Ivan Botički, glazbu Petar Eldan, a svjetlo Nenad Pavlović. Suradnik za mađioničarske trikove je Domagoj Ivanković.

Nakon predstave za djecu, središnji dio obilježavanja 75. godina postojanja Talijanske drame činilo je prikazivanje filma snimljenog upravo za ovu prigodu, a radi se o dokumentarnom filmu „Voci – passato, presente e futuro del Dramma Italiano“/ „Prošlost, sadašnjost i budućnost Talijanske drame” autora Chiare Boscaro, Marca Di Stefana i Antonija Simonea Giansantija koji prikazuje povijest Talijanske drame kroz očište onih koji su je stvarali. U filmu se tako koriste arhivski materijal, kao i intervjui s članovima i članicama Talijanske drame. Film je rađen za one koji već poznaju Talijansku dramu, no i za one koji će se prvi puta upoznati s talijanskom manjinom u Hrvatskoj i Sloveniji kroz jednu od najvažnijih kulturnih institucija.