ZAGREB – Nema mnogo kulturnih događaja koji svojim sadržajem odjeknu ne samo u glavnom gradu, nego i mnogo šire, no jedan takav svakako je bio praizvedba najavljivane i dugoočekivane opere »Lennon« skladatelja Ive Josipovića, na libreto Marine Biti i u režiji Marine Pejnović. Uz okupljeno mnoštvo, brojna poznata lica, uključujući uz Josipovića još i bivše hrvatske predsjednike Stjepana Mesića i Kolindu Grabar Kitarović, kao i aktualnog predsjednika Zorana Milanovića, praizvedba se ove opere za koju se interes već pokazuje i iz inozemstva održala u suradnji s Muzičkim bienalleom Zagreb.

Jedno je sigurno, sam naslov opere, »Lennon«, direktno upućuje na legendarna i tragično preminula glazbenika i borca za mir Johnna Lennona, koji je ostavio neizbrisiv trag u glazbi i popularnoj kulturi, što je već dovoljna pozivnica za kulturni događaj koji je jedinstven, svjetski i – naš. Upravo zbog četveročlanog sastava Beatles u kojem je djelovao, a smatra se najutjecajnim bendom svih vremena, no i zbog njegove istaknute i vrlo uspješne solističke karijere, Lennonov je utjecaj na glazbu i popularnu kulturu nemjerljiv, stoga je njegovo ime zlatnim slovima upisano u povijest glazbe. Upravo zato, no i zbog njegova ubojstva, atentata koji je potresao svijet, Lennonov život zadržao se na razini mitskoga, a ova ga opera tematizira.

Prema riječima samog Josipovića, sudbina Johnna Lennona oduvijek ga je intrigirala, a tek kad je udružio snage s riječkom sveučilišnom profesoricom Marinom Biti, koja je napisala izvrstan libreto na engleskome jeziku, počeli su se nazirati obrisi prave priče, kojoj je svekolika publika jučer mogla posvjedočiti.

Elementi nadrealizma

Kako je i ranije najavljeno na mrežnim stranicama zagrebačkog HNK-a, opera Lennon donosi uvid u priču o atentatu koji je potresao svijet modernog doba. S obzirom na značajan trenutak ubojstva sama priča, libreto, sadrži i elemente nadrealizma. Osim Lennona koji je u fokusu, također su u središtu radnje i svi oni koji su bili dio njegova života, kao i sam psihološki profil ubojice. Unekoliko se propituje i činjenica zašto je Lennonov gorljivi fan ubio čovjeka kojeg toliko idealizira. »Opisujući ga kao društveni fenomen jednako kao i glazbenu ikonu, Josipović smješta Johna Lennona i bliske osobe iz njegovog života u okvir opere u pet slika, s velikim simfonijskim orkestrom i zborom«, kaže se u najavi.

Snimio Josip Mišković

Nakon praizvedbe akademik Zoran Juranić kazao je da je opći dojam i više nego dobar; priča možda nije zadovoljila širinu Lennonova života, no pitanje je, kaže, li to uopće i bila intencija. Nadalje ističe kako je glazba jači dio priče, jako mu se dopala režija, scensko uprizorenje, pa je možda to bacilo u drugi plan neke stvari koje bi se detaljnijim seciranjem pokazale kao nedovoljno čvrste ili kvalitetne.

– Radi se o operi koja je pogodila ono što se danas radi i gotovo sam siguran da će imati međunarodnu prođu, jer je to vrlo konzistentno djelo koje udara u nekakve žice koje su danas vrlo, vrlo potrebne svima nama. Ne govorim samo o mirotvorstvu, nego inače o potrebi da se nekako ljudi počnu baviti pravim stvarima, a ne nekakvim glupostima, ističe Juranić.

Skladatelj i autor opere Ivo Josipović također se osvrnuo na stvaralačku energiju opere te ulogu libreta u cjelini, kao i na pozitivnu ocjenu akademika Juranića.

– Libreto gospođe Biti je prekrasan; on je poetičan, spreman za uglazbljivanje, vrlo je sadržajan i bilo mi je veliko zadovoljstvo raditi na predstavi i libretu. Sama predstava je, čuli smo po publici, uspjela, i ono što posebno želim istaknuti jest činjenica da je partitura teška, a muzičari, i solisti, i zbor, i orkestar, zaista su dali ogroman trud, naravno na čelu s maestrom Skenderom. Scena je bila izvrsna, režija isto tako te sam zaista sretan. Hvala na dobroj ocjeni gospodinu Juraniću. Morat ćemo svakako raditi i na prekograničnoj promociji, a ne bi mi bilo krivo ni da opera dođe u Rijeku – govori Josipović.

Razgovori o gostovanjima

Prema riječima intendatnice HNK-a Zagreb Ive Hraste Sočo, i cijela Uprava kazališta i ona sama zadovoljni su ishodom ove »produkcijski i glazbeno vrlo zahtjevne opere«.

– Ansambl je to iznio odlično, od solista, zbora, orkestra, maestro je vodio odlično cijeli proces. Režijski je zanimljivo, scenski je vrlo uspjela produkcija, a razgovore o gostovanjima čak i izvan države smo već imali i prije nego je predstava izašla. Planiram gostovanja aktualizirati preko konzorcija K-HNK, tako da opera dođe u sva nacionalna kazlišta, jer to zavređuje. Uostalom, nova hrvatska suvremena opera mora se izvoditi da bi imala prilike postati baštinom, što je naš zadatak koji ćemo dosljedno iznijeti. Marina Biti napravila je odličan posao, a meni je zapravo zanimljiva sama priča kako su se skladatelj i libretistica uopće našli; to je bila simultana ideja s obje strane, a spojili su se u ovom sretnom produkcijskom momentu, kaže čelna osoba zagrebačkog HNK-a.

Nacionalna operna prvakinja Dubravka Šeparović Mušović koja u operi Lennon tumači May ističe pak kako joj je iznimno drago što je dio ovog projekta koji će, smatra, obilježiti ne samo ovu sezonu, nego i cijelo jedno stvaralaštvo ne samo skladatelja Josipovića, nego i Muzičkog bienallea, pa ćemo se u budućnosti osvrtati na tu operu kao na nešto izrazito značajno.

– Od početka mi se jako svidio libreto te mi je izuzetno zanimljivo na koji se način prikazala Lennonova smrt. Uslijed pucnja iz pištolja kroz glavu mu prolaze razne slike, među kojima je, normalno, i ona njegove ljubavi May koja je značajna figura u Lennonovu životu, ona je nešto kao rame za plakanje. Počašćena sam bila jako lijepim muzičkim frazama koje su, moram priznati, bile teške, ali sam uložila dosta truda i energije i mislim da se isplatilo. Neusporedivo je moja uloga manja od one uloge Domagoja Dorotića kao Lennona koji se, moram doista pohvaliti, hrabro nosi s njome od početka, pa njemu idu najveće lovorike u ovom projektu, ističe Šeparović Mušović.

Očuvati esenciju Lennona

Kao važan dio opere, onaj koji nosi cijelu priču te dirigira i ostale sastavnice opernoga djela, tako i libreto opere Lennon ima iznimno važnu ulogu u cjelini, a ovaj, sudeći po nedavnoj izvedbi, komunicira sa suvremenošću. Kako autorica libreta Marina Biti, riječka sveučilišna profesorica i književna autorica, vidi predstavu na kojoj je i sama radila kao dio autorskog tima, sada kao gotov produkt, upitali smo je.

– Instrumentalno-vokalno djelo mora imati priču, pa ako sam uspjela dati priču, a svi mi zasad kažu da jesam, što me beskrajno usrećuje, onda sam dala svoj prilog ovome događaju. Naravno, to je jedan mali dijelić svega, jer puno je tu drugih autora. Trebalo je osmisliti način da se priča o Lennonu ispriča tako da se očuva neka esencija Lennona, jer na neki način se moraš staviti u njegove cipele, moraš gledati na život iz njegove perspektive, a s druge strane tako da se priča i uopći. Naime, iskustvo smrti je opće iskustvo; nisu sve smrti tragične i nasilne kao njegova, ali kažu da nam se trenutku umiranja taj život svima prevrti. To mi je dalo mogućnost da ne budem doslovna, a da čuvam Lennona onako kako ga ja doživljavam – pravog Lennona. Čitajući razne biografije o njemu, stekla sam dojam kakav je bio; jedan izuzetno talentiran individualac, no pomalo i kontroverzan, imao je ambivalentne odnose. Htjela sam nešto od toga kakav je on bio sačuvati, no ne izgubiti se u doslovnosti. Uostalom, libreto jest literarno djelo, pa ne smije biti previše doslovno. Upravo sam pronašla taj način, ne kažem jedini mogući, ali to je bio moj – pojašnjava Biti.

Događaj za pamćenje

Da je opera »Lennon« uspješan projekt potvrđuje i sama ministrica kuture i medija Nina Obuljen Koržinek koja je operu ocijenila kao glazbeno-scenski događaj za pamćenje. Indendatica varaždinskog HNK-a Senka Bulić smatra kako je »riječ o vrlo zanimljivom i intrigantnom suvremenom djelu o fenomenu popularne kulture«, ističe da je zagrebački operni ansambl bio odličan, a posebno joj se svidjela Marija Kuhar Šoša kao Yoko Ono, »jer je pokazala da je i glumački vrlo talentirana«.

U operi Johna Lennona igra Domagoj Dorotić, Marija Kuhar Šoša utjelovljuje Yoko Ono Lennon, Ozren Bilušić nastupa kao Lennonov ubojica Mark Chapman, a Dubravka Šeparović Mušović kao May Fung Yee Pang. Od ostalih, Dario Ćurić je utjelovio Stuarta Sutcliffea, Mimi Smith tumači Kristina Đopar, Cynthiu Lennon tumači Helena Lucić Šego, a Juliu Stanley Lennon je utjelovila Sofia Amelie Gojić. Siniša Galović tumači Paula McCartneya, Alen Ruško glumi Juliana Lennona, Siniša Štork utjelovljuje Briana Epsteina, Georgea Harrisona igra Siniša Hapač, dok je uloga Ringa Starra dodijeljena Davoru Radiću. Kostimografiju potpisuje Zdravka Ivandija Kirgin, Ivan Lušičić Liik zadužen je za scenografiju, Barbara Novković Novak za koreografiju i scenski pokret, Elvis Butković za oblikovanje svjetla, a asistent režije je Patrik Sečen.

O Lennonu

John Lennon bio je legendarni glazbenik i borac za mir koji je ostavio neizbrisiv trag na popularnoj kulturi. Rođen u Liverpoolu, svoju glazbenu karijeru započeo je krajem 1950-ih godina, osnivajući s Paulom McCartneyem, Georgeom Harrisonom i Ringom Starrom bend The Beatles. Inovativni zvuk i stihovi benda osvojili su svijet, a Lennon je svojim tekstovima izrazio ne samo umjetničku, nego i društvenu angažiranost. Nakon raspada Beatlesa, nastavio je raditi na solističkoj karijeri te je ostvario brojne uspjehe u glazbenoj industriji. Uz to, bio je poznat po svom aktivizmu i otvorenim stavovima o miru, ratu i politici, što ga je dovelo do sudjelovanja u raznim prosvjedima i kampanjama. Nažalost, tragično je preminuo u atentatu 1980. godine.