Predstava »Prosjačka opera« Bertolta Brechta i Kurta Weilla, u prijevodu i aranžmanu Karla Hubaka i režiji Lenke Udovički, koja nastaje u koprodukciji GDK-a »Gavella« i Kazališta Ulysses bit će premijerno izvedena na Brijunima 19. srpnja, a najesen i u »Gavelli«. Rečeno je to na konferenciji za novinare održanoj u »Gavelli«, kazalištu u kojem u ovom trenutku predstava i nastaje.

Osnivač Kazališta Ulysses, glumac Rade Šerbedžija, izrazio je zadovoljstvo što se radi baš djelo Brechta, čovjeka koji je, kako reče, jedan od najvećih kazališnih pisaca i reformator kazališta.

Sjetio se Šerbedžija Brechtove rečenice, one koje kaže: »Zaista živimo u teškim vremenima.« Brecht je, podsjetio je, izgovara u predigri Drugog svjetskog rata zamišljen i zabrinut nad sudbinom planeta.

– Nikada u mom životu ta Brechtova rečenica nije odjekivala kao u ovom času. Mi zaista živimo u teškim i mračnim vremenima, kazao je Šerbedžija.

Nije pritom, kako je rekao, više bitno ni u kojoj zemlji živiš, užas se događa posvuda. Zato je novo uprizorenje »Prosjačke opere« bitno baš zbog te sličnosti između godina kada je predstava izvorno nastala, tih dvadesetih godina dvadesetoga stoljeća, i današnjeg vremena, ne dvoji Šerbedžija.

Brehtijanska oštrica

– I danas smo svjedoci ponovne pojave fašizma u cijelome svijetu kao jedne najmračnije, najopasnije stvari. Reći ću samo da sam sretan i ponosan da radimo upravo Brechta ove godine.

Jer što mi umjetnici možemo raditi, što mi ljudi imamo raditi?! Trebamo graditi bolji svijet. Na najminimalnijim, najmanjim potezima, trebamo graditi bolji svijet, naglasio je Šerbedžija.

Redateljica predstave i umjetnička ravnateljica Ulyssesa, Lenka Udovički, kazala je kako je i njoj i ekipi predstave izazov kako danas iskoristiti Brechtovu satiru, tu oštricu, način na koji se pjeva tako da se čuje ono što se songovima poručuje.

– Predstava se može igrati kao klasični mjuzikl, ali tim Ulyssesa dao si je istraživački zadatak da odemo negdje dalje od utabanih staza i nađemo formu i način koji će biti i duhovit, i lud i zabavan, a opet imati tu »brehtijansku oštricu«, rekla je Udovički.

Veliki posao odradio je i radi Karlo Hubak. On je zaslužan za novi prijevod s njemačkoga, prepjev songova, glazbene aranžmane.

Jer, kako je objasnio Hubak, kako je onomad glazba pratila suvremeni puls života, tako i danas glazba u predstavi mora činiti isto, pratiti današnji puls života.

Brechta je, u najkraćem, valjalo reinterpretirati i rekreirati da bi korespondirao s današnjim svijetom. Hubak je pritom posebice apostrofirao glumački ansambl što ga čini devet glumica i jedan glumac.

Svi su, kako je rečeno, dobili priliku da iskoriste svoje ljudsko pravo da pjevaju, a neki će, smatra Hubak, jamačno na kraju procesa ostati zatečeni svojim sposobnostima.

Ženska podjela

Razveselio je Hubak spomenom pjevanja nazočne glumice. Brechtove junake s »društvenoga dna«, kriminalce, nasilnike, organizirane prosjake i prostitutke, u predstavi glume žene, glumice, Barbara Nola, Bojana Gregorić Vejzović, Anica Kontić, Lana Meniga, Ana Kvrgić, Nika Ivančić, Mada Peršić, Tara Rosandić, Dijana Vidušin te glumac Deni Sanković.

I sve su izrazile zadovoljstvo što rade baš ovu predstavu baš s ovim timom. Barbara Nola se pritom složila s onim što je kazao Šerbedžija kazavši: »Prisutan je strah od rata i epidemije i propasti svijeta.

Dio društva zbog toga odlazi u isključivost i traženje krivca i odlazi u fašizam.« Kazalište Ulysses, baš kao i Brecht, oni su koji s ekspresionističkim i grotesknim krikom traže načine da zacijele svijet, kazala je Nola.

Zadovoljstvo suradnjom iskazao je i ravnatelj »Gavelle« Dražen Ferenčina kazavši kako će premijera »Prosjačke opere« biti deveta premijera od desetoga mjeseca, otkad se »Gavella« vratila u svoje prostore u Frankopanskoj ulici.

Spomenuti valja da je kostimografkinja Bjanka Adžić Ursulov, koreograf Staša Zurovac, scenograf i dizajner svjetla Deni Šesnić, a asistentica redateljice je Kristina Grubiša.