RIJEKA – Balet HNK-a Ivana pl. Zajca premijerno je izveo baletni diptih »Patetična (Pathetique) & Posvećenje proljeća (Le Sacre du printemps)«. U prvom dijelu večeri prikazan je kraći balet »Patetična« u koreografiji britanskog koreografa Douglasa Leeja na »Patetičnu sonatu« Ludwiga van Beethovena, koju je uživo na klaviru izveo Marko Juraj Žerovnik.

U Leejevu koreografskom pristupu postignuta je skladna i precizna sinteza plesnog pokreta i glazbe. Ova klavirska sonata prepuna je kontrasta – od nezaboravnog početnog Gravea, preko Adagia cantabile i antiteze, do radosnog Ronda na kraju.

Kako opisuje Douglas Lee, partitura mu je poslužila kao scenarij za djelo: »Plesači su odjeveni u bijelo, na bijelom podu u crnoj sobi utjelovljuju različite aspekte klavira i glazbe. Krećući se u formi kanona, izgledaju baš kao tipke, kao sviranje klavira u oktavama.«

I upravo tako, bijeli kostimi kostimografkinje Petre Pavičić u kontrastu su s crnom pozadinom, dok se plesači i plesačice kreću poput klavirski tipki, prenoseći strogim, preciznim pokretima različite atmosfere i raspoloženja triju stavaka Beethovenove sonate. Kao što navodi Lee, mračno i dramatično otvara put zaigranom i duhovitom. U tome se kao zanimljiv dinamički element izvedbe pojavljuju bijele tenisice, u kojima skupina povremeno pleše, a zatim ih skida i pretvara u scenski rekvizit koji zadobiva simboličko značenje.

Balet »Patetična« u koreografiji Douglasa Leeja

Minimalizam

U baletu »Patetična« naglasak je na skupnim scenama, a takva kolektivna plesna suigra nastavlja se i u »Posvećenju proljeća«, koje je Maša Kolar nadahnuto koreografirala na glazbu Igora Stravinskog. Scene ovog djela inspirirane su poganskim običajima prastanovnika Rusije, a balet je praizveden 1913. u Parizu. Na temelju poganskih ruskih rituala Stravinski je skladao moćnu, ritmički kompleksnu glazbu. U prvom činu, u stepama, okuplja se pleme u iščekivanju proljeća.

Mladi muškarci i žene lupaju nogama o pod u ritmičnom plesu, a između njih hoda vrač. Odjednom se muškarci i žene razdvajaju, zatim suprotstavljaju jedni drugima, izvode ritual otmice, ples u krugu i ritual neprijateljstva. Vrač ih prekida, muškarci padaju na tlo, ponovo ustaju i izvode Ples Zemlje.
Drugi čin odvija se u sumrak. Mlade žene moraju odabrati žrtvu za obred. Izvode mistični ples u krugu i ostavljaju Odabranu na središtu pozornice. Ponizna i nepokretna od straha, ona stoji dok ostali muškarci i žene oko nje lupaju, oduševljeni njezinom moći, moći Prirode i duhovima predaka. Odabrana započinje ples, ujedinjena s glazbom i Zemljom. Ona iscrpljena posrće, no pronalazi još snage. Konačno, pada na pod mrtva. Pleme ju podiže kao dar.

To je ukratko sadržaj »Posvećenja proljeća« (Tessa Uroić na Balet.com.hr), koje su Maša Kolar i dramaturginja Maja Marjančić postavile minimalistički, stavljajući u prvi plan tijela i pokrete izvođača.

Ritualne scene

Jednostavna, a efektna scenografija naznačena je mnoštvom srebrnih kugli iznad pozornice, dok su kostimi Petre Pavičić monokromni, u boji ljudskog tijela, naglašavajući skulpturalnost tijela plesača i plesačica. Naglasak je na skupnim scenama, koje su moćne, ritualne i sadrže etno elemente. Izvođači oponašaju kretanje i ponašanje raznih bića iz svijeta prirode i u tome su vrlo ekspresivni. U oba baleta svjetlo je oblikovao Nuno Salsinha, naglašavajući tijela izvođača i njihove plesne pokrete. Plešući u različitim koreografijama, članovi riječkog Baleta i u ovom baletnom diptihu pokazali su svoju izvrsnost i na kraju su ispraćeni dugim pljeskom i ovacijama.

U oba baleta plešu Mao Fujita, Maria del Mar Hernandez Carasco Sanchez, Soyoka Iwata, Marta Kanazir, Ksenija Krutova, Maria de las Heras Matarranz, Laura Orlić, Tea Rušin, Marta Voinea Čavrak, Francesco De Benedictis, Jody Bet, Carlos Huerta Pardo, Michele Pastorini, Tilman Patzak, Nicola Prato i Svebor Zgurić. Baletni majstori su Deniele Romeo i Paula Rus.