Povratak

Partitura goleme izražajne vrijednosti. Verdijev “Rigoletto” otvorio opernu sezonu u HNK-u Zagreb

Ante Peričić

Foto Mara Bratoš

Foto Mara Bratoš

»Rigoletto« je opera koja u najvećoj mjeri sublimira pjevanu riječ, a naglašenom sažetošću dramske radnje u prvi plan dolazi partitura goleme izražajne vrijednosti



ZAGREB – Operni ansambl zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta otvorio je novu premijernu sezonu izvedbom »Rigoletta« Giuseppea Verdija u režiji Piera Francesca Maestrinija i pod ravnanjem počasnog šefa dirigenta Piera Giorgia Morandija, koji je tom prigodom zapisao kako »u razvoju Verdijeva dramskog jezika bit svega čine očinska figura, ljubav kćeri, moć i osveta.


‘Rigoletto’ je opera koja u najvećoj mjeri sublimira pjevanu riječ, a naglašenom sažetošću dramske radnje u prvi plan dolazi partitura goleme izražajne vrijednosti«. I doista, Maestrinijeva režija revno je pratila sam libreto (prijevod Marine Glavaš) čiji je predložak Verdi pronašao u drami Victora Hugoa, »Kralj se zabavlja« u kojoj pisac kritizira monarhiju i plemstvo. Verdi radnju opere, za koju je libreto napisao njegov suradnik Francesco Maria Piave, smješta na razvratni dvor vojvode od Mantove, glavni lik postaje dvorska luda kojoj daje ime Rigoletto, a u središtu priče je ljubavna tragedija njegove jedinice Gilde.


Maestrini je komad postavio klasično – pored praćenja libreta, scenografija (Juan Guillermo Nova) i kostimi (Luca Dall’ Alpi) bili su vjerni vremenu komada, a naslovnu ulogu Rigoletta je, u premijernoj izvedbi, pjevao solist opere Ljubomir Puškarić koji je još jednom pokazao svo bogatstvo svojeg vokala i dramskog izražavanja iznoseći čitavu operu na svojim plećima, pokazujući nam pritom svu tragiku sebičnog čovjeka. U ulozi Vojvode od Mantove nastupio je Atalla Ayan, a u ulozi Rigolettove kćeri Gilde Irina Dubrovskaya. Navedeni je trojac, kako u svima poznatim solo dionicama, tako i u duetima i tercetima, odradio sjajan posao.




Svojim su ulogama pažnju publike privukli i Luciano Batinić u ulozi razbojnika Sparafucilea te Sofija Petrović kao njegova sestra Maddalena, a u premijernoj su izvedbi nastupili i Dina Jularić Ivančić (Giovanna), Ozren Bilušić (grof Monterone), Davor Nekjak (Marullo), Siniša Galović (Borsa), Marin Čargo (grof Ceprano), Mia Domaćina Topalušić (grofica Ceprano), Igor Hapač (zapovjednik straže) i Mima Karaula (paž), uz Zbor (zborovođa Luka Vukšić) i Orkestar Opere HNK-a koji je, nasljedno na prethodne sezone, i na otvaranju operne sezone bio famozan.


Ova je predstava nastala u sklopu programske suradnje – razmjene između HNK-a u Zagrebu i Slovenskoga narodnog gledališča Maribor. Praizvedena 1851. u venecijanskom kazalištu La Fenice, ovo je, uz »Trubadura« i »Traviatu«, najizvođenija Verdijeva opera i dio je tzv. »latinske trilogije«. U zagrebačkom HNK-u,»Rigoletto« je zadnji put postavljen prije više od petnaest godina, a izvodi se 150 godina nakon prve izvedbe u Hrvatskoj koja je bila 9. prosinca 1873. godine u Narodnome zemaljskom kazalištu na Markovom trgu, pod ravnanjem Ivana Zajca.