Ova Shakespeareova tragedija je doživjela brojna dramska uprizorenja i ekranizacije, no kao baletno kanonsko djelo nije toliko poznata
RIJEKA Ovacijama i dugotrajnim pljeskom publika je ispratila premijeru »Macbetha«, kojim je Balet HNK-a Ivana pl. Zajca otvorio novu baletnu sezonu. Riječ je o baletnoj verziji istoimene tragedije Williama Shakespearea, u koreografiji Maše Kolar, ravnateljice riječkog Baleta. Ovom predstavom ujedno je otvoren Periskop – festival suvremenog plesa i pokreta. Baletni »Macbeth« jedan je u nizu naslova u ovoj kazališnoj sezoni »Zajca«, koja je u znaku Shakespearea.
Njegova tragedija o vojskovođi i škotskom kralju Macbethu doživjela je brojna dramska uprizorenja i ekranizacije, no, kako u programskoj knjižici piše Maja Marjančić, izvedbe koje bi na bilo koji način ostale zabilježene kao baletno kanonsko djelo nisu toliko poznate.
U kontekstu baleta, »Macbeth« je ponajprije poslužio kao inspiracija za razradu tema drugim baletnim naslovima, u prvom redu tako da su mnogi koreografi preuzimali motive poput vještica, ludila, praznovjerja, apsolutnog zla, moralnog pada ili motiva ženskog zla koje utjelovljuje lady Macbeth.
Kad je riječ o baletnim uprizorenjima ovog predloška, on je interpretiran u kontekstu opernih verzija »Macbetha«, koreografiran kao lirski balet ili u maniri teatralnog baletnog realizma. U koreografiji Maše Kolar i dramaturškoj obradi Maje Marjančić, jednosatni riječki baletni »Macbeth« pretočen je u suvremeni jezik plesa i pokreta. U svojoj interpretaciji Maša Kolar slijedi narativnu nit komada, s time da dio priče vjerno prepričava, dio mijenja, a neke dijelove izostavlja.
Važna je glazba
Predstava je zamišljena kao niz slika u kojima su u fokusu dva središnja motiva: prvi je motiv regicida, odnosno preokretanje hijerarhijskog i moralnog poretka, a drugi je razvoj odnosa među supružnicima Macbeth. Budući da se radi o komadu koji progovara o borbi za moć i osvajanje »krvavog prijestolja«, scenografkinja Jasmina Holbus scenski prostor – u obliku uzdignutog četverokuta na pokretnoj pozornici – zamislila je poput šahovske ploče na kojoj se likovi »Macbetha« kreću i sukobljavaju poput bijelih i crnih šahovskih figura.
Sukladno tome kostimima Petre Dančević Pavičić dominiraju bijela i crna boja, kojima je pridodana i crvena, boja krvi. Motiv krvi prisutan je i u prizorima u kojima supružnici Macbeth pokušavaju izbrisati krv sa svojih ruku. Minimalistički vizualni koncept, bezvremenski i oslobođen dekorativnosti, naglasilo je oblikovanje svjetla Dalibora Fugošića.
U baletnoj verziji »Macbetha« važnu ulogu ima glazba, koju potpisuju Višeslav Laboš i Tena Novak Vincek. Kako objašnjava Laboš, odluka je pala na komorni sastav (violine, čelo, bas gitara, drvene i metalne udaraljke te elektronika), dok su struktura glazbenih slika i konačna forma cjeline nastajali usporedno s dramaturgijom baleta. Devet slika, odnosno glazbenih brojeva rađeno je prije koreografije, prema principu izvođačkih improvizacija na zadane teme, ritmove i zvučne motive. Glazba za balet »Macbeth« oslanja se na takozvanu ranu glazbu i njezine aplikacije posljednjih pedesetak godina, a odabir glazbe i zvukova kreira mističnu i zastrašujuću atmosferu. Rad na glazbi odvijao se u suradnji s violinisticom Tenom Novak Vincek, koja je autorica tri broja i koautorica još tri glazbena broja.
Poticaj za jedan Šostakovičev je Osmi gudački kvartet, a kao udaraljkaši svojom su izvedbom pridonijeli Danijel Drakulić i Stjepan Jureković, te čelistica Petra Kušan. Kao inspiracija poslužio je i elektroakustički opus Igora Kuljerića.
Suvremeni ples
Ovakvu glazbenu koncepciju slijedi brza i dinamična koreografija Maše Kolar, kao i izvedba riječkog baletnog ansambla koja se temelji na suvremenom plesu i pokretu. S obzirom na dramatičnost predloška, u izvedbi su naglašeni i dramski elementi. U plesnoj interpretaciji Alija Viktora Tabboucha, Macbeth je svojevrsni buntovnik protiv uspostavljene hijerarhije, čija će pobuna na kraju biti ugušena u krvi. Lady Macbeth i njeno ludilo utjelovila je Ksenija Duran Krutova, a tri vještice plešu Nika Lilek, Laura Orlić i Marta Voinea Čavrak.
U ulozi vojskovođe Banqua je Michele Pastorini, škotski plemić Macduff je Ricardo Campos Freire, a lady Macduff je Marta Kanazir. Škotskog kralja Duncana utjelovio je Andrei Koeteles, a dvorjane i ratnike plešu Joseph Samuel Cane, Maria del Mar Hernandez, Daniele Romeo, Tea Rušin, Anca Zgurić i Svebor Zgurić.