RIJEKA – Nakon hvaljene Straussove »Elektre«, i niza drugih opernih naslova koji nikada nisu bili izvođeni na pozornici riječke Opere, a mnogi niti u Hrvatskoj, ponovo se na riječkoj pozornici postavlja operni naslov koji riječka publika nije još imala prilike vidjeti i čuti u svom gradu. Riječ je o operi »Arijadna na Naksosu« Richarda Straussa koja će, pod ravnanjem maestra Villea Matvejeffa i u režiji Marina Blaževića, premijerno biti izvedena u petak, 29. studenoga, u 19 sati. »Arijadna na Naksosu« je virtuozno glazbeno-dramsko djelo i jedan od vrhunaca Straussova stvaralaštva, treća od šest opera na kojima je surađivao s dramskim piscem i libretistom Hugom von Hofmannsthalom, opera koja otvara nove repertoarne horizonte.

Prokletstvo opere

Što se dogodi kada se u istoj predstavi isprepletu i sudare (naizgled) uzvišena glazbena tragedija i (naizgled) lagana, tek zabavljačka glumačka igra; kada skladatelj i libretist ingeniozno kontrapunktiraju dva naizgled nespojiva kazališna žanra, kao što su opera seria i commedia dell’arte? »Arijadna na Naksosu« do danas ostaje jedan od najintrigantnijih, najkompleksnijih i najduhovitijih primjera provedbe dramaturške figure »teatra u teatru« u opernoj literaturi. Opera je naslov dobila po kćeri kretskog kralja koja se zaljubljuje u Tezeja, sina atenskog kralja. U zamjenu za obećanje da će je oženiti, Arijadna pomaže Tezeju ubiti Minotaura. Na putu za Atenu zaustavljaju se na otoku Naksosu gdje ju Tezej napušta. Ova mitska priča pojavljuju se u svijetu opere od Monteverdija do Orffa, no Strauss i Hofmannsthal je postavljaju u komičan i ironičan okvir, razigrani Prolog tijekom kojega se čini da će izvedba opere »Arijadna na Naksosu« propasti i prije nego je započela.

»’Arijadna na Naksosu’ ironično upozorava i na ovisnost opere o kapitalu, o financijskoj moći. Ne misli se pritom samo na glazbeno-scensku formu, nego i na operu kao instituciju. Straussova ‘Arijadna’ problematizira svojevrsno prokletstvo opere«, ističe redatelj Marin Blažević.

Profinjenost i melodioznost

U glazbenom smislu »Arijadna na Naksosu« slavi razigranost, profinjenost i melodioznost. Naslovnu ulogu pjevat će Edith Haller, jedna od najuglednijih i najtraženijih sopranistica svoje generacije, poznata po svom snažnom, blistavom glasu i izvanrednoj scenskoj prisutnosti. U svojoj impresivnoj biografiji nanizala je nastupe u nekima od najpoznatijih opernih kuća, među kojima su Metropolitan Opera New York, Opéra National de Paris, London Royal Opera House Covent Garden, Wiener Staatsoper…

Uz nju će nastupiti i poznati meksički tenor Luis Chapa, slovenska sopranistica Nina Dominko, potom Michaela Selinger, Giorgio Surian i Robert Kolar u alternaciji, Jure Počkaj, Aljaž Žgavc, Luka Ortar, Gregor Ravnik, Karla Mazzarolli, Stefany Findrik, Anamarija Knego, Sergej Kiselev i Matei Vovk u alternaciji i drugi.

Autorski tim čine i kostimografkinja Sandra Dekanić, scenograf i oblikovatelj svjetla Alan Vukelić te Mila Čuljak koja potpisuje koreografiju i scenski pokret. Produkciju (režiju, kostime, scenografiju) riječkom je HNK-u posudila Opera Slovenskog narodnog gledališča iz Ljubljane.

»Arijadna na Naksosu« će ujedno biti i oproštajni projekt intendanta Marina Blaževića od riječkog HNK-a i desetogodišnjeg mandata (ravnateljskog i intendantskog), a od riječke publike oprostit će se i maestro Ville Matvejeff.

Reprizna izvedba koja je na programu 3. prosinca već je rasprodana, a za premijernu se još mogu nabaviti zadnje preostale ulaznice.