RIJEKA – Predstavu »Alfa Romeo Jankovits« riječke autorice Laure Marchig najprije smo gledali u Zajednici Talijana Rijeka, gdje je izvedena u obliku čitanja. Već tada redatelj Tommaso Tuzzoli uveo je u izvedbu glumačke elemente, scenski pokret, zvukove, glazbu…, što je čitanje teksta učinilo dinamičnijim i dramski zanimljivijim.

Na pozornici HNK-a Ivana pl. Zajca sada je Talijanska drama premijerno izvela predstavu prema istom predlošku, prerastavši iz čitanja u scensku izvedbu sa scenografijom, kostimografijom, koreografijom, glazbom i oblikovanjem svjetla.

Postavljanjem kazališne predstave sa svim njenim elementima i glumci Bruno Nacinovich, Mirko Soldano, Andrea Tich, Ivna Bruck i Serena Ferraiuolo dobili su više prostora za glumačke kreacije i oblikovanje likova. A glavni protagonisti ove biografske priče su braća Oscar i Eugenio Jankovits, koji su u razdoblju između 1935. i 1939. godine u Rijeci projektirali i realizirali automobil koji je po mnogočemu bio ne samo ispred svog, nego i ispred našeg vremena. Riječ je o Alfi Romeo 6C 2300 Aerodinamica Spider, odnosno, kako je danas poznata u svijetu – Alfi Jankovits ili Alfi Aerospider. Bilo je to pravo remek-djelo aerodinamike, koje su braća konstruirala u svojoj Autorimessa Lampo u Rijeci. Kroz priču braće ispričana je jedna fascinantna i nedovoljno poznata priča vezana za Rijeku i za svijet automobilizma.

Poetski pristup

Laura Marchig je rekonstruirala priču zahvaljujući istraživanjima Zorana Petrovića Bebea, a crpila je i brojne informacije iz dnevnika Marise Jankovits, pokojne kćerke Eugenija Jankovitsa. Veliku je pomoć dobila i od Eugenijeva mlađeg sina, Enrica, te od sadašnjeg vlasnika Alfe Jankovits, Nijemca Georga Gebharda. Oslanjajući se na povijesne činjenice, Marchig je pristupila životnoj priči braće Jankovits na poetski način, uzdižući je na univerzalnu pripovijest o strasti prema automobilima, prema istraživanju u području mehanike i dizajna, ali i prema jedinstvenom snu: osmisliti i sagraditi superbolid, najbrži trkaći auto na svijetu, koji je trebao premašiti druge svojim jedinstvenim performansama i ljepotom inovativnog i futurističkog dizajna.

Foto Dražen Šokčević

Braću Jankovits u predstavi su utjelovili Mirko Soldano i Andrea Tich, koji su uz pomoć koreografije Mile Čuljak i Kristine Paunovski uvjerljivo dočarali kreativnu vatru i strast Eugenija (Gina) i Oscara za automobilima i tehničkim inovacijama, ali i za brzinom koja je bila imperativ futurističkog pokreta. Kostimografkinja Morana Petrović odjenula ih je u mehaničarske kombinezone, a scenografijom Marte Crnobrnje (uz oblikovanje svjetla Predraga Potočnjaka) dominira garaža Lampo u Rijeci, u kojoj su konstruirali svoj superbolid predodređen da uđe u povijest svjetskog automobilizma.

Rijeka kao protagonist

Uz pokoji rekvizit prostor garaže transformira se u kino, kazalište, spavaće sobe u kojima se braća nalaze sa svojim partnericama, koje glume Ivna Bruck i Serena Ferraiuolo, i koje daju podršku svojim muškarcima u njihovim inovatorskim naumima. Bruno Nacinovich je u ulozi naratora, a tumači i djeda braće i još nekoliko likova. Jedan od protagonista priče je i grad Rijeka tridesetih godina prošloga stoljeća. Kao pogranični grad i raskrižje naroda, Rijeka je tada bila inkubator ideja, grad velikih mogućnosti, luksuza i obilja. Izum braće Jankovits tako se vremenski preklapa s pojavom Batmana (asocijacija na Batmobile), a u predstavi se spominje i veliki izumitelj Nikola Tesla čija je sestra živjela u Rijeci. Kad je riječ o izumima i novim tehnologijama, koje imaju pozitivnu stranu, nameće se i pitanje korištenja tehnologije u negativne svrhe, primjerice za ratna razaranja. U predstavi je dotaknuto i vrijeme Drugog svjetskog rata i svega onoga što je nakon njega uslijedilo i za braću Jankovits.

Foto Dražen Šokčević

Ratni vihor i ideologije koje su obilježile to vrijeme odrazile su se i na njihove živote – iz Rijeke su pobjegli u Trst svojim automobilom u noći na Badnjak 1946. godine, što je izazvalo klasičnu reakciju naoružanih vojnika na graničnom prijelazu – pucanje. Uspjeli su proći, ali s rupama od metaka u karoseriji. Kako nisu imali ništa, Alfu Aerospider su uskoro prodali jednom Amerikancu i potom joj se gubi svaki trag. Pojavila se 1967. u New Yorku, a na kraju je auto otkupio Georg Gebhard koji ga je restaurirao.

Automobil ezula

U epilogu predstave doznajemo da se braća Jankovits više nisu vratila u Rijeku, a njihov je izum postao automobil ezula. Ova fascinantna priča s vremenom je zaboravljena, izbrisana, pa su tekst Laure Marchig i predstava svojevrsni hommage ovoj zapravo svjetskoj priči začetoj u Rijeci.

Predstavu »Alfa Romeo Jankovits«, koja je nastala u koprodukciji HNK-a Ivana pl. Zajca Rijeka, Golden Show srl Impresa Sociale, Teatro Rossetti Stabile del Friuli Venezia Giulia i Associazione Culturale Tinaos, premijerna publika ispratila je dugotrajnim pljeskom i povicima odobravanja.