RIJEKA Simfonijski koncert naslovljen »Eroica«, pod ravnanjem maestra Villea Matvejeffa, otvorio je koncertnu sezonu HNK-a Ivana pl. Zajca. Naslovom »Eroica« objedinjeni su »Metamorphosen« Richarda Straussa, praizvedba »Ištipane hartije« Jurja Marka Žerovnika i »Eroica« Ludwiga van Beethovena. Koncert je započeo Straussovim djelom »Metamorphosen« skladanim 1944. i dovršenim u proljeće 1945. na rubu nacističkog kolapsa, samo koji tjedan prije Hitlerova samoubojstva.

Intenzivno osoban, ovaj elegični opus po mnogočemu je posveta njemačkoj umjetnosti. Strauss u jednom dijelu citira Beethovena, njegov pogrebni marš iz »Eroice«.

Govoreći o »Eroici« Ludwiga van Beethovena, koja naslovom implicira herojstvo, nemoguće je ne spomenuti njenu vezu s Napoléonom Bonaparteom. Prema svjedočenju Ferdinanda Riesa, Beethovenova učenika i prijatelja, Beethoven je svoju Treću simfoniju skladao 1803. misleći na Bonapartea i uspoređujući ga s najvećima iz antičkog Rima. Prigodom praizvedbe 1805. u Beču, »Eroica« je podijelila publiku i za vrijeme i nakon koncerta, bila je dulja od svih simfonija do tada. Kritičari 19. stoljeća pokušavali su shvatiti prividno proturječje smrti i proslave u kontekstu hommagea Bonaparteu.

»Eroica« je izvedena u drugom dijelu riječkog koncerta, a prije toga praizvedena je »Ištipana hartija« mladog riječkog kompozitora Jurja Marka Žerovnika. Riječka Opera naručila je novu kompoziciju ovog skladatelja u povodu 130. obljetnice rođenja Janka Polića Kamova (17. 11. 1886.), a izveli su je orkestar i zbor Opere HNK-a Ivana pl. Zajca, uz dvoje nacionalnih opernih prvaka – Dubravku Šeparović Mušović i Giorgija Suriana.

Juraj Marko Žerovnik inspiraciju je pronašao u Kamovljevim pjesmama »U noći« i »Vitlaj duše« iz zbirke »Ištipana hartija«, te pjesmi »Gdje si, draga, jučer bila…« što ju je Kamov napisao u desetoj godini života. Ovom zahtjevnom kompozicijom Žerovnik na ekspresivan i dramatičan način emanira Kamovljev buntovni i avangardni duh, čemu su pridonijele i izvrsne glasovne interpretacije mezzosopranistice Dubravke Šeparović Mušović, nacionalne prvakinje Opere HNK-a u Zagrebu, i bas-baritona Giorgija Suriana, nacionalnog prvaka riječke Opere.

Kamovljeve su pjesme postale temeljem za glazbeno putovanje kroz nebrojene izražajne mogućnosti simfonijskog orkestra, zbora i solista, na mnogim mjestima obogaćenima neobičnim instrumentalnim bojama.

Riječka publika ispratila je sudionike koncerta dugotrajnim pljeskom.