Balet HNK-a Ivana pl. Zajca premijerno će 21. listopada izvesti predstavu »Sad i nikad više« na pozornici kazališta. Na programu su »Adam i Eva« u koreografiji Maše Kolar te »Za nikad/4 Never« koreografa Jeroena Verbruggena.

Za inscenaciju se Kolar inspirirala i karnevalskim motivima Krležinog ekspresionističkog dramskog opusa, od grotesknih kretnji preko kostima do osvrta na aktualnu stvarnost, dok se u opisu baleta koreografa Verbruggena navodi: »Jamstvo i spoznaja o neizostavnom ponavljanju godišnjih ciklusa, poput godišnjih doba, daje nam osjećaj sigurnosti.

Ipak, godina je dragocjeno vrijeme koje prolazi i koje nikada nećemo moći vratiti… Koreograf slavi ovu krhku prisutnost i nudi satiru kao utjehu za prolaznost…«

Ovim povodom razgovaramo s Mašom Kolar, ravnateljicom riječkog Baleta.

U sklopu premijere naslovljene »Sad i nikad više« vidjet ćemo baletni diptih koji čine »Adam i Eva« u vašoj koreografiji te »Za nikad/4 Never« koreografa Jeroena Verbruggena. Zašto je naslov diptiha »Sad i nikad više« i postoji li između ovih dvaju baleta kakva poveznica?

– Poruka naše baletne premijere je da se iskustvo plesne ekstaze koja je motor pokretač riječkog Baleta događa iznenada i događa se sada.

Ovakav trenutak određenog je trajanja, to je ciklus koji će se neminovno zaokružiti i tada će biti prekasno za žaljenje nad propuštenim pogledom jer drugu priliku dobiti nećemo.

Ovaj simboličan naslov ujedno je poziv na konstruiranje sinkroniciteta s mladom publikom kojoj je najznačajnija prepreka odlasku na naše predstave »nedostatak interesa«.

Riječki Balet svoje snove pleše sada i ne ostavlja ih za kasnije jer kasnije možda neće doći. Tematska poveznica oba baleta je protok vremena, efemernost pokreta i geste te užitak trenutka.

Suvremeno čitanje

Zašto ste kao predložak uzeli Krležinu dramsku jednočinku »Adam i Eva«? Kakav vam je ona koreografski izazov predstavila?

– Volim raditi transpozicije literarnih predložaka u plesni medij. Literarni predložak odličan je putokaz i većina odgovora na dvojbe tijekom kreativnog procesa mogu se naći u tekstu. Izazov je bio ne uroniti u doslovnost.

Koreografija, bez obzira na preuzimanje naslova i teme Krležine dramske jednočinke »Adam i Eva«, zahtijeva svoju autentičnost i svoj novi zapis.

U najavi predstave čitamo da su fatalne ljubavne sudbine Čovjeka i Žene smještene u ambijent klupske scene. Pretpostavljam da će to biti suvremeno kazališno čitanje Krležinog ekspresionističkog djela?

– Kako kao koreografkinja djelujem na polju suvremenog plesa, a to je medij koji od svojih povijesnih početaka pa do danas od nas autora zahtijeva propitivanje, mijenjanje i razvijanje forme, strukture i stilova, zapravo suvremeni ples definira opći nedostatak stilskih standarda, moje čitanje Krleže teško da može biti drugo nego suvremeno.

Smještanje Adama i Eve u klupsku scenu u kojoj plesači razvijaju individualnost u kolektivu koji uživa u glazbi, u plesu, u drugima, u sebi i u ljubavnoj zanesenosti daje priliku koreografiji da zaživi autonomno i da pronađe svoju publiku.

Kakva je u tom kontekstu glazba Višeslava Laboša?

– Višeslav Laboš ima iskustvo oblikovanja zvuka elektroničke glazbe surađujući tijekom svoje karijere u velikim klupskim programima.

S Višeslavom sam surađivala vrlo uspješno na nekoliko ranijih projekata, a njegova glazba za »Adama i Evu« nadmašila je moja očekivanja te postala kreativna pokretačka snaga tijekom rada s plesačima. Ona je zavodljiva i pulsirajuća, razvija određeni perpetuum mobile kojem je plesački teško odoljeti.

Novi članovi Baleta

Primjećujem u podjeli i neka nova imena u ansamblu Baleta…

– Redovna fluktuacija plesača normalan je fenomen unutar baletnih i plesnih kompanija diljem svijeta, pa tako i u riječkom Baletu. Plesači su uvijek u potrazi za boljim uvjetima i još boljim prilikama.

Riječki Balet bez obzira na ozbiljnost prema radu i velikim umjetničkim ambicijama ne može nadvladati ograničenu financijsku, a niti prostornu uvjetovanost pa tako često postaje poligon za nastajanje i lansiranje mladih plesnih karijera. Usprkos i zbog navedenog mi svake sezone s novim članovima Baleta imamo priliku obnoviti motivirajuću dinamiku ansambla.

Predstava nastaje u koprodukciji s Hrvatskim narodnim kazalištem u Varaždinu. U čemu se ogleda koprodukcija?

– Svaka koprodukcija je jednakim djelom umjetnička i financijska. Koprodukcijske konstrukcije u izvedbenim umjetnostima neophodne su za preživljavanje institucija i održavanje zacrtane kvalitete.

Baletna sezona

Što ćemo još ove sezone gledati u riječkom Baletu?

– U listopadu započinjemo festivno, s najavljenom dvostrukom premijerom »Sad i nikad više« u koprodukciji s HNK-om Varaždin.

Odmah nakon premijere u Rijeci, balet »Sad i nikad više« plešemo u Varaždinu, Osijeku i Splitu. Dva reprizna niza dosadašnjih moćnih baletnih ostvarenja, »Romea i Julije« koreografa Jirija Bubeničeka, i »Orašara« Maura de Candije, realizirat ćemo krajem 2023. i početkom 2024. godine.

U veljači nastavljamo s premijernim programom i riječkoj publici predstavljamo balet »Pinocchio« u koreografiji Michelea Pastorinija.

Izraelski koreograf Nadav Zelner u posljednjoj premijeri sezone, »Grand finale«, donosi jedinstvenu priču o nama, ansamblu od dvadeset i dvoje internacionalnih plesačkih karaktera.

I pred kraj sezone, na scenu Exportdrva vraća se »Heroj je umoran« koreografa Giuseppea Spote i kompozitora Frana Đurovića.

Autorske ekipe

U »Adamu i Evi« glazbu potpisuje Višeslav Laboš, kostimograf je Juraj Zigman, scenografkinja Jasmina Holbus,

dramaturginja i asistentica koreografkinje Maja Marjančić, autor videoprojekcija Daniel »Stavro« Girizd, a oblikovatelj svjetla Saša Fistrić. Plesačice i plesači su: Adam – Michele Pastorini/Noa Gabriel Siluvangi, Eva – Anna Zardi/Tea Rušin, a party ansambl čine Valentin Chou, Janne Boere, Thomas Krähenbühl, Ali Tabbouch, Alvaro Olmedo, Giorgio Otranto, Maria Matarranz de las Heras, Soyoka Iwata, Alejandro Polo, Mio Sumiyama, Federico Rubisse, Alessia Tacchini, Noa Gabriel Siluvangi, Michele Pastorini, Anna Zardi i Tea Rušin.

Glazbu u »Za nikad/4 Never« potpisuju Gabriel Prokofjev, Tynadre Gruyer, Matthew David Gagnon, Johann Pachelbell i Alphaville. Kostimografkinja je Ana Savić-Gecan, scenograf Jeroen Verbruggen, a oblikovatelj svjetla Saša Fistrić.

Plešu plesačice i plesači Baleta HNK-a Ivana pl. Zajca.