Festival drame

Marulićevi dani još jednom potvrdili vitalnost hrvatske dramske riječi

Kim Cuculić

Foto Gavella

Foto Gavella

Ovogodišnje izdanje bilo je posvećeno obilježavanju 500. obljetnice prvotiska prvog književnog djela na hrvatskom jeziku, »Judite« Marka Marulića, a u konkurenciji za nagrade izvedeno je 11 predstava



SPLIT – Dodjelom nagrada završeni su 31. Marulićevi dani, festival hrvatske drame koji je održan od 16. do 26. listopada u organizaciji Hrvatskog narodnog kazališta Split. Jedini festival posvećen hrvatskoj dramskoj riječi ni ove se godine, uslijed pandemijskih okolnosti, nije održao u svom tradicionalnom terminu krajem travnja.


Ovogodišnje izdanje bilo je posvećeno obilježavanju 500. obljetnice prvotiska prvog književnog djela na hrvatskom jeziku, »Judite« Marka Marulića, a u konkurenciji za nagrade izvedeno je 11 predstava. Izbornica, kazališna kritičarka i dramatičarka Gordana Ostović, izabrala je 13 hrvatskih drama, no dvije od njih iz objektivnih razloga nisu bile odigrane. Zbog složenih produkcijskih okolnosti nije bilo moguće izvesti »Monovid-19« Zagrebačkog kazališta mladih, a zbog iznenadne bolesti u ansamblu nije izvedena ni drama »Usidrene« Elvisa Bošnjaka u produkciji HNK-a Split.


Četrdeset prijavljenih naslova


Za ovogodišnje izdanje Marulićevih dana bilo je prijavljeno 40 naslova, o čemu izbornica Gordana Ostović kaže:




»Brojem i kvalitetom prijavljenih predstava ovogodišnji festival ne odudara od uobičajenog prosjeka, unatoč činjenici da su u pandemijskoj godini profesionalna kazališta u Hrvatskoj izvela 34 posto manje produkcija. Ovogodišnje predstave tematski su doista raznolike, neke od njih bave se naravno posljedicama pandemije, progovaraju o usamljenosti, otuđenju, pa i depresiji, neke propituju korupciju i mešetarenje lokalnih moćnika na duhovit način, neke se bave odjecima tragedije Domovinskog rata, a druge pak na inteligentan način promatraju vječne stranputice muško-ženskih odnosa. Ovo je i godina u kojoj su se u predstavama našli jaki ženski likovi, hrabri, ranjivi i ponosni, ponekad veći od života.«


Foto Josip Maleš


U selekciju 31. Marulićevih dana uvrštene su predstave »Zagreb 2020« GDK-a Gavella; dvije predstave HNK-a Split: »Francuzica« Ilije Zovka i mjuzikl »Bambina« Ane Tonković Dolenčić i Nene Belana; »Dobro je ništa« Olje Lozice i Teatra ITD, Zagreb; autorski projekt Josipe Anković i Josipa Ledine »Fešta« zagrebačkog Teatra Exit; »Deset pjesama koje su označile kraj mog ljubavnog života« Ivana Ožegovića u produkciji Bjelovarskog kazališta, Centra za kulturu Trešnjevka i Umjetničke organizacije Kreator; »Grane smo na vjetru« prema priči Jeana Gionoa »Čovjek koji je sadio drveće« karlovačkog Gradskog kazališta Zorin dom; »Štajga« Ivane Šojat Gradskog kazališta »Joza Ivakić«, Vinkovci; »Gruntovčani« Mladena Kerstnera i Borisa Svrtana te »Umri ženski« Marine Vujčić, obje u izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh, Zagreb te autorski projekt Anice Tomić i Jelene Kovačić »Hotel Zagorje« prema motivima istoimenog romana Ivane Bodrožić Gradskog dramskog kazališta Gavella, Zagreb, kao posljednja u službenoj festivalskoj konkurenciji. Izvan konkurencije izvedena je predstava »Kiklop« Ranka Marinkovića GDK-a Gavella u režiji Saše Anočića, koja je bila apsolutni pobjednik 30. Marulićevih dana.


Popratni program


U popratnom programu 31. Marulićevih dana predstavljeno je drugo izdanje knjige Nikole Batušića »Povijest hrvatskog kazališta« objavljene u izdanju Hrvatskog centra ITI. Održana je i promocija zbornika sa znanstveno-stručnog skupa o kazališnom kritičaru Anatoliju Kudrjavcevu »Teatar u Splitu i Split u teatru«.


Na otvorenju 31. Marulićevih dana publici se obratio splitski gradonačelnik Ivica Puljak, koji je istaknuo zadovoljstvo činjenicom da je gledalište ispunjeno do posljednjeg raspoloživog mjesta, što je ohrabrujuća činjenica u pandemijskim vremenima. Gradonačelnik je izrazio zadovoljstvo i što HNK Split surađuje i s drugim splitskim kazalištima, Gradskim kazalištem lutaka i Gradskim kazalištem mladih u kojima su također održane predstave 31. Marulićevih dana. Boraveći tri dana u Splitu uvjerili smo se da je publika u priličnom broju pohodila festival posvećen hrvatskoj drami, a zaključimo riječima Srećka Šestana, ravnatelja Festivala i intendanta HNK-a Split: »Kazalište je tvrd orah, i nastavlja živjeti punom snagom i u ovim izazovnim vremenima.«


Najbolji »Hotel Zagorje«


Na ovogodišnjim Marulićevim danima predstava »Hotel Zagorje« zagrebačkog Gradskog dramskog kazališta Gavella dobila je čak pet nagrada Marul, kao i nagradu medijskog pokrovitelja, dnevnog lista Slobodna Dalmacija, a najveću prosječnu ocjenu gledatelja Festivala dobila je predstava »Francuzica« HNK-a Split.


»Hotel Zagorje«, autorski projekt Anice Tomić i Jelene Kovačić prema motivima istoimenog romana Ivane Bodrožić, u režiji Anice Tomić, najbolja je predstava u cjelini prema odluci ocjenjivačkog suda 31. Marulićevih dana. Za režiju iste predstave Marula je dobila redateljica Anica Tomić, kojoj je, zajedno s Jelenom Kovačić, pripao i Marul za najbolju kazališnu dramatizaciju predstave. Dijana Vidušin dobila je Marula za kreaciju uloge Ivane, a Igor Vasiljev za videoprojekcije i scenografiju predstave »Hotel Zagorje«. Dijanu Vidušin za najbolje glumačko ostvarenje Festivala nagradio je i žiri čitatelja medijskog pokrovitelja, dnevnog lista Slobodna Dalmacija.


Nagrade Marul, osim Dijane Vidušin, dobili su i Ines Bojanić za uloge Babice i Roze u predstavi »Gruntovčani« te za ulogu Patricije u predstavi »Umri ženski«, obje u produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba, te Matija Šakoronja za ulogu Dudeka u predstavi »Gruntovčani«. Nagradu Marul za najbolji suvremeni dramski tekst festivalske predstave ocjenjivački sud 31. Marulićevih dana odlučio je – ne dodijeliti.


Ocjenjivački sud radio je u sastavu: Željka Turčinović, teatrologinja, predsjednica žirija, Renato Baretić, književnik, Goran Golovko, redatelj, Andrea Mladinić, glumica i Mladen Radovniković, kostimograf.


Gledatelji Marulićevih dana ocjenama od 1 do 5 ocjenjivali su viđene predstave, a najvišu prosječnu ocjenu od čak 4,96 dobila je predstava »Francuzica« Ilije Zovka HNK-a Split u izvedbi i režiji Snježane Sinovčić-Šiškov i Trpimira Jurkića. Prosječna ocjena publike svim predstavama bila je visokih 4,54.


Javno čitanje »Plodne vode«


U sklopu 31. Marulićevih dana prisustvovali smo javnom čitanju drame »Plodna voda« Marine Vujčić, prvonagrađene na natječaju »Marin Držić«. Čitanje je održano u foajeu splitskog HNK-a, u izvedbi studenata Odsjeka za glumu Umjetničke akademije u Splitu: Mia Bujan, Filip Luka Gospić, Danica Katunarić, Petra Krolo, Katarina Lekić, Mate Tavrić, Denis Tomić, Zdravko Vukelić, uz pomoć gosta Davora Pavića, pod mentorstvom izv. prof. art Brune Bebić, uz Davora Pavića kao asistenta.


Nije to bilo samo suhoparno čitanje, već je tekst Marine Vujčić glumački interpretiran, uz pomoć pokojeg rekvizita i kostima. Drama »Plodna voda«, čiji naslov otvara različita značenja i metafore, bavi se vrlo aktualnom temom majčinstva koja je u našem društvu često poprište kontroverznih svjetonazorskih stavova. U nekoj klinici koja služi za čuvanje trudnoće, močvarom izoliranoj od ostatka svijeta, susreću se osobe vrlo različitih i oprečnih želja i ideja o intimnom ispunjenju, sreći i smislu života. U centru zbivanja dvije su žene: Nora koja ne želi imati dijete jer smatra da bi joj dijete promijenilo život, na način da bi izgubila svoju autonomiju i Eva koja ne vidi smisao svog života bez djeteta te pokušava realizirati svoju želju jednim vrlo neortodoksnim rješenjem. Treća žena, Flora, žrtva je nasilja koje nad njom vrši njezin partner, a četvrta žena zatočena je u svojoj sobi dok ne prođe kritični termin nakon kojeg pobačaj više nije moguć. Ženska lica progovaraju o svojim situacijama koje su tipični primjeri za raspravu o pravima žene na pobačaj, osobito u slučaju silovanja, ili nemogućnost bijega iz veze u kojoj je partner nasilnik. Likovi muškaraca razlikuju se po svojim reakcijama na probleme i dileme njihovih partnerica. Jedno od najzanimljivijih lica je tajanstveni domar Gašpar, kao glas zdravog razuma. Ostala lica simboli su državne natalitetne politike i vjerskih pritisaka jednog distopijskog društva koje je vrlo blizu našoj zbilji. Nadamo se da će ovaj odličan dramski tekst uskoro i zaživjeti na nekoj od domaćih pozornica.